{"id":15278,"date":"2018-07-04T22:39:45","date_gmt":"2018-07-04T22:39:45","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=15278"},"modified":"2018-12-04T23:13:36","modified_gmt":"2018-12-04T23:13:36","slug":"karan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2018\/07\/04\/karan\/","title":{"rendered":"KARAN"},"content":{"rendered":"<p>Bela crkva Blagovesti<br \/>\nArheolo\u0161ka istra\u017eivanja potvrdila su da je na mestu na kojem se nalazi ova crkva u doba Rimljana bilo naselje. Uz samu crkvu otkriveno je nekoliko dobro o\u010duvanih rimskih nadgrobnih stela.<\/p>\n<p>Na mestu gde je dana\u0161nja crkva postojao je jo\u0161 u X veku hram koji se, pod imenom Bela crkva, pominje u jednoj povelji vizantijskog cara Vasilija II izdatoj u Ohridskoj arhiepiskopiji 1020. godine. Pouzdane podatke o vremenu nastanka crkve i njenim ktitorima vidimo iz naslikanih portreta istorijskih li\u010dnosti o\u010duvanih u sastavu fresko ukrasa hrama. U istorijskim izvorima crkva se pominje 1608. godine u jednom zapisu, u takozvanom Karanskom jevan\u0111elju.<\/p>\n<p>Po svom arhitektonskom obele\u017eju Bela crkva u Karanu pripada tipu spomenika Ra\u0161ke \u0161kole. To je jednobrodna gra\u0111evina, skromnih dimenzija, osnove u obliku pravougaonika. U crkvi je izuzetno zanimljiv zidani ikonostas freskoslikan. Crkva je ikonopisana izme\u0111u 1340. i 1342. godine.<\/p>\n<p>Ktitor porodi\u010dne crkve \u017eupan Brajan, hri\u0161\u0107anskog imena Petar, predstavljen je sa \u017eenom, sinom i tri k\u0107eri i modelom crkve u rukama. Realisti\u010dki detalji javljaju se i u pa\u017eljivom i pomnom predstavljanju ode\u0107e i nakita naslikanih ktitorskih li\u010dnosti. Sve\u010dana ode\u0107a od skupocene tkanine, s ornamentikom vegetabilnih i zoomorfnih motiva, s ukrasnim detaljima, koja se mo\u017ee videti na ikonama, daje nam predstavu o odevanju na\u0161eg plemstva u XIV veku.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-15280 size-large\" src=\"http:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Karan-4-1024x682.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"426\" srcset=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Karan-4-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Karan-4-300x200.jpg 300w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Karan-4-768x512.jpg 768w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Karan-4-631x420.jpg 631w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Karan-4-640x426.jpg 640w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Karan-4-681x454.jpg 681w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Karan-4.jpg 1231w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p>I drugi ktitorski prilo\u017enici predstavljeni su na zidovima crkve svojim portretima: iznad severnih vrata oslikan je jeromonah Jovan, ispod Bogorodice Trojeru\u010dice, na zidanom ikonostasu kle\u010di jedna monahinja, u oltarskoj apsidi su dva sve\u0161tenika od kojih je jedan Georgije, narodnog imena Medos.<\/p>\n<p>Tu su i vladarski portreti kralja Du\u0161ana, kraljice Jelene sa sinom Uro\u0161em, na osnovu \u010dijeg portreta i uzrasta se datuje ikonopis, kao i preci Sveti Simeon Miroto\u010divi, Sveti Sava i kralj Milutin.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bela crkva Blagovesti Arheolo\u0161ka istra\u017eivanja potvrdila su da je na mestu na kojem se nalazi ova crkva u doba Rimljana bilo naselje. Uz samu crkvu &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":15279,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2875,1524,887],"tags":[2762,1860],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15278"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15278"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15281,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15278\/revisions\/15281"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}