{"id":15573,"date":"2018-12-26T13:13:41","date_gmt":"2018-12-26T13:13:41","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=15573"},"modified":"2018-12-28T20:19:44","modified_gmt":"2018-12-28T20:19:44","slug":"uns-zatvor-za-novinare-pritisci-pretnje-i-promene-vlasnistva-obelezili-medijsku-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2018\/12\/26\/uns-zatvor-za-novinare-pritisci-pretnje-i-promene-vlasnistva-obelezili-medijsku-godinu\/","title":{"rendered":"UNS: Zatvor za novinare, pritisci, pretnje i promene vlasni\u0161tva obele\u017eili medijsku godinu"},"content":{"rendered":"<p>Zna\u010dajne promene vlasni\u0161tva u medijima, ideja da novinari i urednici budu ka\u017enjeni zatvorom ukoliko prekr\u0161e pretpostavku nevinosti, naslovne strane \u201eIlustrovane Politike\u201c, nestanak Stefana Cvetkovi\u0107a, ali i izrada Medijske strategije, neki su od doga\u0111aja koji su obele\u017eili medijsku 2018 godinu. Osim njih, novinari \u0107e ovu godinu pamtiti i po fizi\u010dkim napadima i pretnjama, presudama da su nezakonito otpu\u0161tani, ali i ubistvima novinara u svetu.<\/p>\n<p><strong>Kupovina televizija, lista, kablovskog operatera i lokalnih medija<\/strong><\/p>\n<p>Novosadski list \u201eDnevnik\u201c kupila je vlasnica \u201eNovosadske televizije\u201c Aleksandra Martinovi\u0107\u00a0u septembru, za 600 evra.<\/p>\n<p>Javnosti je ostalo nejasno od koga je Martinovi\u0107 kupila udele \u201eMediengruppe Balkan GMBH\u201c, od WAZ-a ili od biznismena Miroslava Bogi\u0107evi\u0107a, koji je ranije izjavio da ga je tada\u0161nji predsednik Srbije Boris Tadi\u0107 2011. godine molio da kupi WAZ-ove udele u\u00a0\u201eDnevniku\u201c.<\/p>\n<p>Nacionalne televizije Prva TV i O2 u decembru kupilo je privredno dru\u0161tvo Kopernikus Corporation Ltd. sa Kipra, \u010diji je vlasnik ni\u0161ki biznismen Sr\u0111an Milovanovi\u0107, brat Zvezdana Milovanovi\u0107a, ina\u010de vlasnik televizije Kopernikus i poverenik Srpske napredne stranke u Ni\u0161u. Antena grup je Milovanovi\u0107u ove televizije, ali i Plej radio sa nacionalnom frekvencijom, Prva TV Crna Gora, \u0161est kablovskih kanala i tri portala Prva.rs, O2tv.rs i B92.net, prodala za 180 miliona evra.<\/p>\n<p>Za kupovinu TV Prva i O2 javnost je saznala mesec dana nakon \u0161to je kablovski operater Kopernikus Corporation, tada u vlasni\u0161tvu Milovanovi\u0107a, prodat kompaniji Telekom Srbija, koja je ina\u010de ve\u0107inski u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, za, kako je objavljeno, 190 miliona evra.<\/p>\n<p>Osim ovih televizija, ove godine vlasnika je promenio i Studio B, kada ga je od porodice Krd\u017ei\u0107 kupio vlasnik tabloida \u201eAlo\u201c Sa\u0161a Blagojevi\u0107.<\/p>\n<p>Promene vlasni\u0161tva bilo je i u lokalnim medijima. Para\u0107insku medijsku ku\u0107u RTV Kanal M, tada u vlasni\u0161tvu Poslovnog sistem \u201eMihajlovi\u0107\u201c, kupio je kru\u0161eva\u010dki biznismen Radoica Milosavljevi\u0107 za 50 hiljada evra.<\/p>\n<p>Milosavljevi\u0107 je na po\u010detku godine osnovao i preduze\u0107e SOS kanal plus, u trenutku kada je vlasnik SOS kanala Dragi\u0161a Kova\u010devi\u0107 najavio da \u0107e da proda ovu televiziju. Ina\u010de, Milosavljevi\u0107 je, pre tri godine kupio osam televizija za 280 hiljada evra.<\/p>\n<p><strong>Napadi na novinare u Srbiji;\u00a0Ubistva u svetu\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>UNS je u svojoj bazi u 2018. godini evidentirao 45 slu\u010dajeva u kojima su se novinari i medijski radnici \u017ealili na fizi\u010dke i verbalne napade ili pritiske. Prema evidenciji UNS-a, u 2018. godini na novinare i medijske radnike bilo je \u0161est fizi\u010dkih napada i pet pretnji.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e su se UNS-u ove godini kolege \u017ealile da im je bilo onemogu\u0107eno izve\u0161tavanje: nisu mogli da prisustvuju doga\u0111ajima ili da postave pitanja &#8211; u deset slu\u010dajeva.<\/p>\n<p>Najte\u017ei napadi u regionu bili su u maju kada je vatrenim oru\u017ejem ranjena novinarka podgori\u010dkih \u201eVijesti\u201c Olivera Laki\u0107, i u avgustu, kada je fizi\u010dki napadnut novinar bijeljinske televizije BN Vladimir Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n<p>Ovu godinu obele\u017eila su i ubistva novinara u svetu, kojih je bilo 80, saop\u0161tili su Reporteri bez granica.<\/p>\n<p>\u0160est meseci nakon \u0161to je ubijena u oktobru 2017. godine novinarka Dafne Karuana Galicija sa Malte krajem februara 2018. godine, ubijen je slova\u010dki novinar Jan Kucijak, \u0161to je bilo drugo u \u0161est meseci ubistvo novinara u Evropskoj uniji. Osim njih, u oktobru je ubijena bugarska novinarka Viktorija Marinova, a u novembru u konzulatu svoje zemlje u Istanbulu saudijski novinar D\u017eamal Ka\u0161ogi.<\/p>\n<p><strong>Novinaru zapaljena ku\u0107a<\/strong><\/p>\n<p>Novinaru portala \u201e\u017dig info\u201c Milanu Jovanovi\u0107u 11. decembra zapaljena je ku\u0107a u Vr\u010dinu.<\/p>\n<p>Jovanovi\u0107 je tada UNS-u rekao da mu je pla\u0107ene ubice poslao predsednik Op\u0161tine Grocka, koji je to negirao.<\/p>\n<p>Ministar policije Neboj\u0161a Stefanovi\u0107 saop\u0161tio je posle desetak dana da je policija uhapsila osumnji\u010dene, kao i da \u201eo\u010dekuje brze sudske postupke i osu\u0111uju\u0107e presude\u201c.<\/p>\n<p>Komentari\u0161u\u0107i hap\u0161enje, Jovanovi\u0107 je rekao \u201eda se ose\u0107a sigurnije ali ne toliko dok nalogodavac ne bude uhap\u0161en\u201c.<\/p>\n<p><strong>Zavr\u0161ne re\u010di na su\u0111enju za ubistvo novinara Slavka \u0106uruvije\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Predsednica sudskog ve\u0107a Sne\u017eana Jovanovi\u0107 pred kojim od 2015. traje su\u0111enje optu\u017eenima za ubistvo novinara, vlasnika i glavnog i odgovornog urednika &#8220;Dnevnog telegrafa&#8221; i &#8220;Evropljanina&#8221; Slavka \u0106uruvije, najavila je u septembru u\u010desnicima u procesu da spremaju zavr\u0161ne re\u010di i da se su\u0111enje pribli\u017eava kraju. O\u010dekuje se da do kraja januara i odbrana saop\u0161ti zavr\u0161ne re\u010di.<\/p>\n<p>Ipak, javno izneta sumnja predsednika Komisije za istra\u017eivanje ubistva novinara Verana Mati\u0107a u na\u010din na koji je Specijalni sud vodio postupak za ovo ubistvo, izazvala je sredinom godine negativnu reakciju Dru\u0161tva sudija Srbije, predsednika Advokatske komore Jugoslava Tintora i Visokog saveta sudstva.<\/p>\n<p>Inicijativa Advokatske komore da se u Krivi\u010dni zakonik uvede krivi\u010dno delo za dr\u017eavne funkcionere, ali i novinare i urednike ako objave izjavu ili vest kojom se kr\u0161i pravo na pretpostavku nevinosti, za koje bi bila zapre\u0107ena kazna zatvora do tri godine, izazvala je burnu raspravu.\u00a0UNS je tada organizovao i tribinu\u00a0na kojoj su novinari bili saglasni u osudi ove inicijative.<\/p>\n<p>\u201eNema pravne sigurnosti bez pretpostavke nevinosti, ali nema ni slobodnog gra\u0111anina ako nemamo slobodnog novinara i nema zdravog dru\u0161tva bez prava novinara da nekad zadire u neprikosnovena prava pojedinaca\u201c, rekao je tada advokat Zdenko Tomanovi\u0107.<\/p>\n<p>Predsednik Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojevi\u0107, u decembru je izjavio da gra\u0111ani i novinari imaju pravo da iznose mi\u0161ljenje i komentari\u0161u sudske postupke. Suprotno njemu, predsednik Advokatske komore Jugoslav Tintor i Advokatska komora i dalje predla\u017eu kaznu od tri godine zatvora za kr\u0161enje pretpostavke nevinosti, koja bi se odnosila i na novinare.<\/p>\n<p>Osim reakcije Advokatske komore, na izjave Mati\u0107a o sumnji na na\u010din su\u0111enja u ovom procesu jer Ve\u0107e, kako je rekao, isklju\u010duje iz postupka klju\u010dne dokaze, saop\u0161tenjem su reagovali i Vi\u0161i sud i Udru\u017eenje sudija i tu\u017eilaca Srbije, smatraju\u0107i da on kr\u0161i pretpostavku nevinosti i vr\u0161i pritisak na sud.<\/p>\n<p><strong>Osude naslovnih strana \u201eIlustrovane Politike\u201c i ostavka savetnika urednika<\/strong><\/p>\n<p>Tekstovi autora \u0110or\u0111a Marti\u0107a i Gorana Kozi\u0107a i naslovne strane \u201eIlustrovane politike\u201c u novembru i decembru osudili su predsednik Srbije, Ministarstvo kulture i informisanja, novinarska i medijska udru\u017eenja, me\u0111unarodne organizacije&#8230;<\/p>\n<p>Tekst \u201ePsi su pu\u0161teni\u201c potpisao ga je \u00a0Marti\u0107, koji je ina\u010de pet dana pre ubistva Slavka \u0106uruvije kao tada\u0161nji urednik \u201eEkspresa\u201c tra\u017eio od novinara Miroslava Markovi\u0107a tekst u koji je naknadno ubacio ime Slavka \u0106uruvije i objavio ga pod naslovom \u201e\u0106uruvija do\u010dekao bombe\u201c, objavljen je uz fotografiju psa iza kojeg su pojedini listovi koji se optu\u017euju da rade protiv dr\u017eave.<\/p>\n<p>Nakon ovog broja, u \u201eIlustrovanoj politici\u201c objavljen je i tekst Gorana Kozi\u0107a u kome navodi da je \u201ezahvaljuju\u0107i uticaju\u201c predsednice suda \u010dasti UNS-a i \u010dlanice Komisije za istra\u017eivanje ubistava novinara Ljiljane Smajlovi\u0107 na &#8216;Va\u0161ington post&#8217; \u201ebombardovanje Srbije trajalo mnogo du\u017ee nego \u0161to je planirano\u201c.<\/p>\n<p>Nakon toga, Goran Kozi\u0107 i \u0110or\u0111e Marti\u0107 objavili su nove tekstove u kojima se Ljiljana Smajlovi\u0107 i Veran Mati\u0107 progla\u0161avaju antiratnim profiterima, lopovima i stranim pla\u0107enicima. Tekstove je javnost osudila. Reagovali su i predsednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107, Ministarstvo kulture i informisanja, Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti Brankica Jankovi\u0107 i Slavko \u0106uruvija Fondacija&#8230;<\/p>\n<p>Nakon Vu\u010di\u0107eve objave na Tviteru u kojoj je osudio ove tekstove, Goran Kozi\u0107 podneo je ostavku \u201ena mesto savetnika urednika ovog lista\u201c, uz izvinjenje \u201esvima koje je svojim na\u010dinom pisanja uvredio ili ponizio, svojoj porodici, svojoj deci i dr\u017eavnom vrhu\u201c.<\/p>\n<p><strong>\u0160trajk gla\u0111u Maje Pavlovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Protest vlasnice prve privatne televizije u Novom Sadu Kanal 9 Maje Pavlovi\u0107 \u0161trajkom gla\u0111u u maju ove godine, usledio je nakon \u0161to je Javno preduze\u0107e \u201eEmisiona tehnika i veze\u201c isklju\u010dilo kanal ove televizije, zato \u0161to, kako je ona tada objasnila, \u201cgodinu dana nije pla\u0107ala regionalnu frekvenciju, koju joj je umesto lokalne nametnula dr\u017eava, a koja ko\u0161ta pola miliona dinara mese\u010dno\u201c.<\/p>\n<p>\u201ePosle pet inspekcijskih kontrola, dve krivi\u010dne prijave, paljenja zgrade na\u0161e televizije, sada nam je ETV ugasio signal sa Crvenog \u010cota. Ne\u0107u da dozvolim da nas ugase u ti\u0161ini\u201c,\u00a0navela je tada Pavlovi\u0107.<\/p>\n<p>Desetodnevnik \u0161trajk gla\u0111u Pavlovi\u0107\u00a0je prekinula\u00a0nakon dogovora sa predstavnicima Ministarstva kulture i telekomunikacija, REM-a i ETV-a o reprogramu duga.<\/p>\n<p><strong>Nazakoniti otkazi<\/strong><\/p>\n<p>Vrhovni kasacioni sud presudio je u avgustu da je novinarka \u201ePolitike\u201c Svetlana Vasovi\u0107 Mekina nezakonito otpu\u0161tena 2010. godine, i da mora da bude vra\u0107ena na posao. Otkaz novinarki usledio je nakon \u0161to je objavila ekskluzivnu informaciju o planu priznavanja Kosova po instrukcijama Stejt departmenta Sloveniji.<\/p>\n<p>Uprkos presudi, \u201ePolitika\u201c Svetlanu Vasovi\u0107 Mekinu mesecima ne vra\u0107a na posao. Zbog toga je UNS, po\u010detkom oktobra, Prvom osnovnom javnom tu\u017eila\u0161tvu\u00a0podneo krivi\u010dnu prijavu\u00a0protiv direktorke &#8220;Politike&#8221; Mire Gli\u0161i\u0107 Simi\u0107.<\/p>\n<p>Otkaz glavnoj i odgovornoj urednici &#8220;Politike&#8221; koji su 2016. godine potpisale obe direktorke \u201ePolitike\u201c Ljiljani Smajlovi\u0107\u00a0bio je nezakonit, presudio je Prvi osnovni sud u Beogradu u avgustu.<\/p>\n<p>Da je Sr\u0111an \u0160koro nezakonito preme\u0161ten sa mesta \u0161efa deska \u201eVe\u010dernjih novosti\u201c na mesto pomo\u0107nika odgovornog urednika dnevnog lista &#8220;Sport&#8221;,\u00a0potvrdio je\u00a0u julu Apelacioni sud u Beogradu.<\/p>\n<p><strong>Nestanak Stefana Cvetkovi\u0107a<\/strong><\/p>\n<p>\u017dandarmerija, helikopteri i psi traga\u010di u Beloj Crkvi i okolini sredinom godine tra\u017eili su novinara Stefana Cvetkovi\u0107a, nakon informacije da je na ulici prona\u0111en njegov automobil sa upaljenim svetlima i otvorenim voza\u010devim vratima.<\/p>\n<p>Predsednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 je na vanrednom obra\u0107anju medijima, trideset sati posle vesti o nestanku, rekao da su Cvetkovi\u0107a na\u0161li \u201e\u017eivog i zdravog\u201c u rejonu Bele Crkve, da se on nalazi na ispitivanju u policiji i &#8220;da \u0107e se dugo tamo zadr\u017eati, jer ima mnogo toga da objasni&#8221;.<\/p>\n<p>Mediji su tada nestanak povezali sa Cvetkovi\u0107evim tvrdnjama da njegovo kidnapovanje ima veze sa njegovim istra\u017eivanjem ubistva Olivera Ivanovi\u0107a.<\/p>\n<p>\u201eNeka lica me sa maskama i naoru\u017eanjem odvode. Posle par minuta bez borbe i komunikacije, stavljaju mi kapulja\u010du na glavu, nastavljaju dalje da me voze, nisam pru\u017eao otpor\u201c, \u00a0govorio je tada Cvetkovi\u0107.<\/p>\n<p>Protiv njega naknadno je pokrenuta istraga za la\u017eno prijavljivanje otmice, saop\u0161tili su Osnovno javno tu\u017eila\u0161tvo u Vr\u0161cu i Vi\u0161e javno tu\u017eila\u0161tvo u Pan\u010devu i naveli da je istraga pokazala da nije bilo otmice i da je Cvetkovi\u0107 zvao svoju majku u no\u0107i u kojoj je navodno otet.<\/p>\n<p><strong>Izrada\u00a0Medijske strategije<\/strong><\/p>\n<p>Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljevi\u0107 u februaru je izjavio da je Medijska strategija prakti\u010dno zavr\u0161ena, a dr\u017eavni sekretar Aleksandar Gajovi\u0107, mesec dana kasnije, da je ona gotova.<\/p>\n<p>Podsetimo, iz Radne grupe za izradu Medijske strategije krajem pro\u0161le godine, prvo je iza\u0161la predstavnica UNS-a Ljiljana Smajlovi\u0107, zato \u0161to je Vlade urednika &#8220;Ilustrovane politike&#8221; Aleksandra Gajovi\u0107a imenovala za dr\u017eavnog sekretara za informisanje uprkos tome \u0161to, kako je rekla, propagira &#8220;\u0161ovinisti\u010dke predrasude prema \u017eenama&#8221;. Nakon nje, iz ove Radne grupe iza\u0161li su i predstavnici drugih medijskih i novinarskih udru\u017eenja i asocijacija &#8211; NUNS, NDNV, ANEM, Lokal pres, Asocijacija onlajn medija i Asocijacija medija.<\/p>\n<p>Izlazak iz Radne grupe za izradu Medijske strategije novinarskih i medijskih udru\u017eenja i asocijacija, Gajovi\u0107 je po\u010detkom godine ocenio kao neodgovorno, a da Radna grupa, u kojoj oni nisu, a koja je pisala tekst Medijske strategije, ima apsolutni legitimitet.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, premijerka Ana Branabi\u0107 je u aprilu rekla da je nakon konsultacija sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vu\u010di\u0107em, zaustavljena izrada Medijske strategije jer nema pun legitimitet, zbog toga \u0161to u njenoj izradi ne u\u010destvuju sve relevantnie medijske asocijacije i udru\u017eenja.<\/p>\n<p>Nakon toga, formirana je nova Radna grupa, u kojoj su predstavnici svih relevantnih novinarskih i medijskih udru\u017eenja i asocijacija, a koja je sa\u010dinila Nacrt Strategije koji je predstavljen 17. i 18. decembra na stru\u010dnoj raspravi u Novom Sadu.<\/p>\n<p>Vlada je sredinom godine formirala i Koordinaciono telo za saradnju sa medijima, kao i \u00a0Tim za dijalog sa Koordinacionim telom sa zadatkom da re\u0161avaju probleme novinara i medija, u kojem su predstavnici novinarskih i medijskih udru\u017eenja.<\/p>\n<p><strong>Skup\u0161tina izabrala novinara \u017divojina Rako\u010devi\u0107a za \u010dlana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije<\/strong><\/p>\n<p>Nakon vi\u0161e od pet godina, Skup\u0161tina Srbije je u julu\u00a0usvojila predlog UNS-a i NUNS-a\u00a0da na mesto \u010dlana koji predstavlja novinare, u Odbor Agencije za borbu protiv korupcije bude izabran novinar sa Kosova i Metohije \u017divojin Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zna\u010dajne promene vlasni\u0161tva u medijima, ideja da novinari i urednici budu ka\u017enjeni zatvorom ukoliko prekr\u0161e pretpostavku nevinosti, naslovne strane \u201eIlustrovane Politike\u201c, nestanak Stefana Cvetkovi\u0107a, ali &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11960,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,2,12],"tags":[3386,2694],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15573"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15573"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15573\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15574,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15573\/revisions\/15574"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11960"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15573"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15573"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15573"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}