{"id":15840,"date":"2019-01-14T17:25:17","date_gmt":"2019-01-14T17:25:17","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=15840"},"modified":"2019-01-19T02:42:37","modified_gmt":"2019-01-19T02:42:37","slug":"srbija-pri-dnu-barometra-slobode-fondacije-fridrih-nauman","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2019\/01\/14\/srbija-pri-dnu-barometra-slobode-fondacije-fridrih-nauman\/","title":{"rendered":"Srbija pri dnu Barometra slobode Fondacije Fridrih Nauman"},"content":{"rendered":"<p>Srbija je na 35. mestu od ukupno 45 zemalja Evrope i centralne Azije po Barometru slobode za 2018. koji rangira zemlje po stepenu politi\u010dkih i ekonomskih sloboda i vladavine prava. Srbija je najni\u017ee ocene dobila iz slobode medija, nezavisnosti pravosu\u0111a, korupcije i imovinskih prava, uz komentar da su demokratski standardi i sloboda medija u ubrzanom padu i da se ionako slaba nezavisnost sudstva pogoro\u0161ava neefikasnim reformama i korupcijom.<\/p>\n<p>Po Barometru slobode Fondacije Fridrih Nauman najbolje su rangirane \u0160vajcarska, Norve\u0161ka, Finska, Holandija i Irska a pet poslednjih mesta zauzimaju Kirgistan, Turska, Azerbejd\u017ean, Rusija i Tad\u017eikistan. Od biv\u0161ih jugoslovenskih republika najbolja je Slovenija koja je na 21. mestu. Od Srbije su bolje i\u00a0 Hrvatska (30) i Crna Gora (33), a lo\u0161ije su ocenjene Makedonija (36) i BiH (40).<\/p>\n<p>Gledano po kriterijumima Srbija je najslabija u domenu vladavine prava i nalazi se na 37 od 45 mesta.<\/p>\n<p>U pore\u0111enju sa zemljama regiona po vladavini prava bolja je od Albanije (38) i BiH (39), ali je lo\u0161ije rangirana od Slovenije (18), Crne Gore (31), Hrvatske (32) i Makedonije (34).<\/p>\n<p>Na vrhu tabele po vladavini prava nalaze se Finska, Norve\u0161ka, \u0160vajcarska, \u0160vedska i Holandija, a na poslednjih pet mesta Tad\u017eikistan, Ukrajina, Moldavija, Rusija, Turska, i Kirgistan.<\/p>\n<p>Po politi\u010dkim slobodama Srbija je na 32. mestu tik ispred Albanije (33) i Crne Gore (34), BiH (38) i Makedonije (39). Bolje od nje su Slovenija koja je na 13. i Hrvatska na 26. mestu tabele.<\/p>\n<p>Najvi\u0161e politi\u010dkih sloboda ima u Norve\u0161koj, Holandiji, \u0160vedskoj, Danskoj i Finskoj a najmanje u Kirgistanu, Turskoj, Rusiji, Azerbejd\u017eanu i Tad\u017eikistanu.<\/p>\n<p>Kada je re\u010d o ekonomskim slobodama Srbija je na 35. mestu.<\/p>\n<p>U regionu je ubedljivo najbolje rangirana Makedonija koja je osma na tabeli, a u prvoj polovini tabele nalaze se jo\u0161 i Rumunija (14), Albanija (18) i Bugarska (21). Crna Gora je na 31. mestu. Slabije od Srbije na listi ekonomskih sloboda rangirane su Slovenija (37) i Hrvatska (41).<\/p>\n<p>Poslednje su na tabeli Francuska, Ukrajina, Gr\u010dka i Italija, dok su ekonomski najslobodnije \u0160vajcarska, Gruzija, Irska, Estonija i Island.<\/p>\n<p>Srbija je u oblasti &#8220;Politi\u010dkih sloboda&#8221; za &#8220;Slobodu i pravi\u010dnost izbora&#8221; dobila ocenu 7,5. U analizi prilika u Srbiji se navodi se izborni proces pogor\u0161ao \u010detvrtu godinu za redom u Barometru slobode.<\/p>\n<p>&#8220;Slabljenje demokratskih izbornih institucija, zloupotreba vlasti i dr\u017eavnih resursa, pove\u0107anje kontrole nad medijima i neregularnosti na izborni dan ozna\u010dili su nejednake uslove za politi\u010dke partije. Gra\u0111ani su u okru\u017eenju stalnih izbora, \u010desto vanrednih, koje vladaju\u0107a partija koristi da konsoliduje vlast i skrene fokus s upravljanja dr\u017eavom&#8221;, navodi se u izve\u0161taju<\/p>\n<p>Dodaje se da su izbore u Beogradu 2018. godine obele\u017eili pristrasno medijsko pokrivanje vladaju\u0107e partije, zamagljivanje linije izme\u0111u kampanje i regularnih aktivnosti dr\u017eavnih zvani\u010dnika, zastra\u0161ivanje bira\u010da i prevare u izbornom danu.<\/p>\n<p>Srbija je dobila ocenu 5,83 u oblasti &#8220;Odsustvo neustavnih veto aktera&#8221;, koja se odnosi na to koliko neformalne grupe mogu uticati na poli\u010dke odluke. &#8220;Dono\u0161enja odluka u Srbiji je pod efektivnom kontrolom izabranih dr\u017eavnih zvani\u010dnika. Ipak, koncentracija vlasti u ustavno ceremonijalnoj ulozi predsednik i slab sistem podele vlasti ometaju demokratske institucije i vladavinu prava&#8221;, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n<p>Ocenjuje se da je politizacija sudstva uveliko sputava njegove kontrole funkcije, dok su bliske veze vladaju\u0107e elite i pojedinih kompanija uspostavljene tako da pogoduju njihovim li\u010dnim koristima.<\/p>\n<p>Po pitanju &#8220;Medijskih sloboda&#8221; Srbija je dobila ocenu 5,1 uz komentar da su &#8220;demokratski standardi, sloboda i nezavisnost medija u Srbiji u ubrzanom padu&#8221;. Podse\u0107a se da je pozicija Srbije na listi Reportera bez granica pala za 10 mesta i da je najni\u017eem mestu me\u0111u zemaljama Zapadnog Balkana.<\/p>\n<p>&#8220;Vladaju\u0107a elita ne okleva da zloupotrebi pravne &#8211; ili upotrebi vanpravne &#8211; instrumente da se suo\u010di s onim koji su kriti\u010dni prema vladi i\/ili predsedniku Aleksandru Vu\u010di\u0107u&#8221;, navodi se u Barometru slobode.<\/p>\n<p>U &#8220;Vladavini prava&#8221; za &#8220;Nezavisnost sudstva&#8221; Srbija je dobila ocenu 2,92.<\/p>\n<p>&#8220;Nezavisnost sudstva u Srbiji je na veoma niskom nivou i pogoro\u0161ava se usled nepostoje\u0107ih ili ponovljenih sporih, plitkih i nekonzistentnih reformi, odsustva polit\u010dke volje za sprovo\u0111enje ili po\u0161tovanje zakona, kao i preko razli\u010ditih pritisaka izvan vlade, poput organizovanog kriminala ili nereformisanih delova &#8216;duboke dr\u017eave&#8217; ili korupcije, nepotizma ili kronizma&#8221;, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n<p>U oblasti &#8220;Korupcija&#8221; Srbija je dobila ocenu 4,1. Srbija radi i manje nego \u0161to je realisti\u010dno mogu\u0107e da se postepeno smanji mito, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n<p>&#8220;Zarobljenost klju\u010dnih institucija (uklju\u010duju\u0107i one koji bi trebalo da budu nezavisne) i klju\u010dnih pozicija u javnom sektoru (koji je sam veoma veliki i tek delomi\u010dno korporatizovan) lojalnim ljudima vladaju\u0107e partije omogu\u0107ava ogromno polje za netransparente megaprojekte dok se smanjuje polje za istra\u017eivanje navnodnih neregularnosti&#8221;, dodaje se u izve\u0161taju.<\/p>\n<p>Za &#8220;Za\u0161titu ljudskih prava&#8221; Srbija je dobila ocenu 6,12.<\/p>\n<p>Navodi se da se po pitanju ljudskih prava u Srbiji primetni razli\u010diti trendovi. Na primer, u obrazovanju su pozitivne stvari obrazovanje na jeziku manjina ili inkluzija dece migranata, dok se, s druge strane &#8220;dopu\u0161taju prili\u010dno o\u010digledni korupcija, kupovina diploma i plagijati&#8221;.<\/p>\n<p>Dodaje se da je trgovina ljudima i dalje veliki problem, dok je, uprkos rastu ekstremizma i govora mr\u017enje, za\u0161tita manjina u proseku bolja.<\/p>\n<p>Navodi se da su seksualne manjine nedavno imale najve\u0107i napredak sa redovnim Paradama ponosa i uzmicanjem homofobnih narativa u medijima. Najgori je razvoj u slobodi misli i izra\u017eavanja, \u0161to je povezano sa smanjenjem medijskih sloboda i pove\u0107anom cenzurom kod javno finansiranih umetni\u010dkih radova.<\/p>\n<p>U &#8220;Ekonomskim slobodama&#8221; za &#8220;Bezbednost vlasni\u010dkih prava&#8221; Srbije je dobila ocenu 4,6 po\u0161to se navodi da privatna svojina nije odgovaraju\u0107e za\u0161ti\u0107ena, dok pravosu\u0111e nije nezavisno od sna\u017enih spoljnih uticaja.<\/p>\n<p>&#8220;Slu\u010daj Savamale iz prole\u0107a 2016, koji je pokazao do koje mere su vladine slu\u017ebe navedene da slu\u017ee pojedinim privatnim interesima, jo\u0161 nije re\u0161en usled opstrukcije i manjka polit\u010dke volje&#8221;, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n<p>S druge strane, pravno sprovo\u0111enje ugovora je neefikasno usled odlugovla\u010denja i skupih pravnih procedura.<\/p>\n<p>Za &#8220;Veli\u010dinu vlade&#8221; Srbiji je data ocena 6,21, a za &#8220;Regulisanje kredita, rada i poslovanja&#8221; 6,25.<\/p>\n<p>U Barometru slobode se navodi da povoljno okru\u017eenje za poslovanje u Srbiji i dalje nedostaje, sa najve\u0107im izazovima koji dolaze zbog niskog nivoa vladavine prava, parcijalnog sprovo\u0111enja propisa i korupcije.<\/p>\n<p>&#8220;Usled pove\u0107ane centralizacije politi\u010dkih ovla\u0161\u0107enja, Srbija pokazuje neke karakteristike zarobljenje dr\u017eave u kojoj restriktivna pravila va\u017ee samo za one koji nemaju dobre politi\u010dke veze&#8221;, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n<p>Ocenjuje se da su reforme sprovedene poslednjih godina uglavnom pobolj\u0161ale situaciju velikim kompanijama koje imaju mogu\u0107nost da direktno kontaktiraju politi\u010dare.<\/p>\n<p>Za &#8220;Slobodu spoljne trgovine&#8221; Srbija je dobila ocenu 8,74. Carine su uglavnom niske, ali postoje necarinske trgovinske barijere s komplikovanom standardizacijom i procedurama izdavanja dozvola.<\/p>\n<p>Navodi se da je Srbija jedna od retkih evropskih dr\u017eava koje nije u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, po\u0161to su pregovori o u\u010dlanjenju obustavljeni 2013. zbog potpune zabrane prodaje GMO proizvoda.<\/p>\n<p>Carinska slu\u017eba je neefikasna, dok su carinski zvani\u010dnici skloni korupciji i politi\u010dkom uticaju \u0161to ljudima s dobrim politi\u010dkim vezama daje prednost nad konkurencijom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Beta<\/p>\n<p>Foto: Friedrich Naumann Stiftung<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Srbija je na 35. mestu od ukupno 45 zemalja Evrope i centralne Azije po Barometru slobode za 2018. koji rangira zemlje po stepenu politi\u010dkih i &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":15841,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,2,12],"tags":[3437,3436,1112],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15840"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15840"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15840\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15842,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15840\/revisions\/15842"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15841"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}