{"id":28572,"date":"2021-10-04T14:49:25","date_gmt":"2021-10-04T12:49:25","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=28572"},"modified":"2022-01-04T17:36:12","modified_gmt":"2022-01-04T16:36:12","slug":"pocast-srpskoj-jovanki-orleanki-figura-milunke-savic-u-jagodinskom-muzeju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2021\/10\/04\/pocast-srpskoj-jovanki-orleanki-figura-milunke-savic-u-jagodinskom-muzeju\/","title":{"rendered":"PO\u010cAST SRPSKOJ JOVANKI ORLEANKI &#8211; FIGURA MILUNKE SAVI\u0106 U JAGODINSKOM MUZEJU"},"content":{"rendered":"<p>JAGODINA- Figura srpske ratnice iz Prvog svetskog rata Milunke Savi\u0107 (1890-1973) bi\u0107e postavljan u Muzeju vo\u0111\u0161tanih figura u Jagodini u utorak u 11 sati.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-28574 size-full\" src=\"http:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic.jpg\" alt=\"\" width=\"425\" height=\"767\" srcset=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic.jpg 425w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic-166x300.jpg 166w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic-233x420.jpg 233w\" sizes=\"(max-width: 425px) 100vw, 425px\" \/><\/p>\n<p>Milunka Savi\u0107 je srpska heroina Velikog rata i najodlikovanija \u017eena u istoriji ratovanja.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-28576 size-full\" src=\"http:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic2.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"428\" srcset=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic2.jpg 640w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic2-300x201.jpg 300w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic2-628x420.jpg 628w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/milunka-savic2-537x360.jpg 537w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p>Krila je grudi pretvaraju\u0107i se da je mu\u0161karac kako bi se borila za Srbiju, a u narednim godinama iste te grudi okitila je ordenima Legije \u010dasti, Kara\u0111or\u0111evom zvezdom sa ma\u010devima i postala jedina \u017eena nosilac francuskog odlikovanja Ratni krst sa zlatnom palminom granom.<\/p>\n<p>Ratovi su se nizali jedan za drugim tih godina koje su na\u010dele 20. vek, a jedna devojka iz sela Koprivnica kod Ra\u0161ke, zamenila je svoju haljinu uniformom srpskog vojnika, o\u0161i\u0161ala kosu i trude\u0107i se da prikrije grudi, pod imenom \u201cMilun Savi\u0107\u201c, hrabro zakora\u010dila u Balkanske ratove, a nakon njih i u Prvi svetski rat.<\/p>\n<p>Bila je ranjena \u010detiri puta, ali njoj je najte\u017ee palo ranjavanje u Drugom balkanskom ratu, kada je otkriven njen pol. Kako je kasnije pri\u010dala, rana u predelu grudnog ko\u0161a bila je najte\u017ea no\u0107na mora mladog \u201cMiluna Savi\u0107a\u201d. \u201cAli kao za inat, metak udari u grudi,\u201d govorila je srpska heriona godinama nakon tog doga\u0111aja.<\/p>\n<p>Zato je u Veliki rat u\u0161la kao \u017eena-borac, tra\u017ee\u0107i pu\u0161ku od vojvode Putnika li\u010dno, iako joj je on savetovao da bude bolni\u010darka i govorio da je \u0161teta da strada tako mlada. \u201eVojvodo, ho\u0107u pu\u0161ku\u201c, nepokolebljivo je zahtevala stasita devojka koju ni\u0161ta nije spre\u010dilo da postane deo \u010duvenog \u201cGvozdenog puka\u201d, najelitnijeg Drugog puka srpske vojske \u201cKnjaz Mihailo\u201d.<\/p>\n<p>Za njene bezbrojne podvige ka\u017eu da su se grani\u010dili sa neverovatnim. Umela je da oseti najpogodniji trenutak za napad, da precizno baci bombu u neprijateljski rov. A pripoveda se i o iznena\u0111enju neprijateljskih vojnika kada bi shvatili da ih je jedna \u017eena sasvim sama zarobila, razoru\u017eala i sprovodila do \u0161taba puka. Na Solunskom frontu, u jednom prepadu, zarobila je \u010detrdeset tri, a u drugom \u0161ezdeset bugarskih vojnika.<\/p>\n<p>Neustra\u0161iva ratnica koja je na neprijeteljske snage juri\u0161ala ne \u0161tede\u0107i svoj \u017eivot najte\u017ee je bila ranjena u jesen 1915. godine u Makedoniji kada se sa ranama na glavi povla\u010dila se preko Albanije. Pa iako je izgledala kao avet, iznemogla i gladna, nije dozvoljavala da puk klone duhom. Posle nekoliko meseci oporavka bez razmi\u0161ljanja se vratila na Solunski front i kao komandir juri\u0161nog voda nastavila sa borbama.<\/p>\n<p>\u017divot posle rata: Od narodne heroine do zarobljenice i \u010dista\u010dice<\/p>\n<p>Po okon\u010danju Velikog rata, Milunka je u Sarajevu sa \u010dinom narednika srpske vojske dobila i prvu vojnu slu\u017ebu. Te godine donele su joj ljubav sa bankarskim \u010dinovnikom Veljkom Gligorevi\u0107em za kojeg se udala. U braku sa njim rodila je jednu devoj\u010dicu pored koje je odgajila i tri usvojenice i i\u0161kolovala jo\u0161 trideset dvoje dece.<\/p>\n<p>Milunkin suprug Veljko je dobio posao u Beogradu, ubrzo zapostavio porodicu i rano umro. Milunka se zaposlila kao sprema\u010dica u Ministarstvu inostranih dela, a kasnije kao \u010dista\u010dica u Hipotekarnoj banci gde je provela najve\u0107i deo svog radnog veka.<\/p>\n<p>Tokom Drugog svetskog rata organizovala je ambulantu koja je pru\u017eala medicinsku pomo\u0107 i partizanima i \u010detnicima. Zbog toga je policija pretukla u prisustvu njene dece i odvela u logor na Banjici, gde je trebalo da bude streljana. Kada je nakon deset meseci saznao ko je Milunka, komandant logora, nema\u010dki general, oslobodio je uz vojne po\u010dasti.<\/p>\n<p>Umrla je u okotobru 1973. godine i do 2013. godine bila je sahranjena u porodi\u010dnom grobu na Novom groblju. Nakon 40 godina, njeni posmrtni ostaci preneti su u Aleju velikana gde im je oduvek i bilo mesto.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>JAGODINA- Figura srpske ratnice iz Prvog svetskog rata Milunke Savi\u0107 (1890-1973) bi\u0107e postavljan u Muzeju vo\u0111\u0161tanih figura u Jagodini u utorak u 11 sati. Milunka &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":28573,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1524,2,5643,1514,15,887,12],"tags":[58,3228,276],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28572"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=28572"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28572\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28581,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28572\/revisions\/28581"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28573"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=28572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=28572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=28572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}