{"id":29183,"date":"2021-11-29T17:27:37","date_gmt":"2021-11-29T16:27:37","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=29183"},"modified":"2021-12-06T15:51:14","modified_gmt":"2021-12-06T14:51:14","slug":"odjeci-29-xi-1943-komunisti-i-hrvati-ubice-srskog-naroda-tito-trazio-od-komunista-da-streljaju-srbiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2021\/11\/29\/odjeci-29-xi-1943-komunisti-i-hrvati-ubice-srskog-naroda-tito-trazio-od-komunista-da-streljaju-srbiju\/","title":{"rendered":"ODJECI 29.XI.1943 &#8211; KOMUNISTI I HRVATI UBICE SRSKOG NARODA :  TITO TRA\u017dIO OD KOMUNISTA DA STRELJAJU SRBIJU"},"content":{"rendered":"<p>Jo\u0161 pre po\u010detka Drugog svetskog rata, bezbo\u017eni komunisti su kovali planove o kasapljenju Kraljevine Jugoslavije i srpskoga naroda.<\/p>\n<p>Komunisti\u010dka partija Jugoslavije je na svojim prvim kongresima otvoreno zauzela stav da treba sru\u0161iti Kraljevinu Jugoslaviju kao \u201ctamnicu\u201d jugoslovenskih naroda. Komunisti su na \u010duvenom komunisti\u010dkom kongresu u Drezdenu decidirano odlu\u010dili i naveli Srpske Zemlje koje su, posle raspada Kraljevine Jugoslavije i izvo\u0111enja njihove revolucije, trebale da postanu dr\u017eave.<\/p>\n<p><strong>NELEGETIMNI AVNOJ U JAJCU, BEZ KVORUMA IAKO SU DOVELI HRVATSKE USTA\u0160E<\/strong><\/p>\n<p><strong>Na skupu, na kome su donete istorijske odluke o ukidanju monarhije, uvo\u0111enju republike, formiranju \u0161est federalnih jedinica\u00a0<\/strong><strong>\u2013<\/strong><strong>\u00a0Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine\u00a0<\/strong><strong>\u2013<\/strong><strong>\u00a0i udaren kamen temeljac za uvo\u0111enje komunisti\u010dke vlasti u zemlji, samo dve od \u0161est republi\u010dkih i jedne administrativno nedefinisane, vojvo\u0111anske delegacije, imale su kakav-takav kvorum. Iz Crne Gore je u Jajce do\u0161lo svih 16, iz Bosne i Hercegovine 46 od 53 izabrana delegata. Iz Hrvatske 37 od 78, iz Srbije 24 od 53, iz Slovenije 17 od 42, iz Vojvodine dva od osam. Iz Makedonije i Sand\u017eaka nije do\u0161ao niko. Prostim sabiranjem lako je utvrditi da je u Jajcu bilo znatno manje od polovine izabranih delegata.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Valja re\u0107i i da je predsednik Avnoja, hrvatski politi\u010dar dr Ivan Ribar, na Prvom zasedanju novembra 1942. u Biha\u0107u bio predstavnik Hrvatske, dok je u Jajcu preko no\u0107i postao predstavnik Srbije. A u Predsedni\u0161tvu su bili bosanski lekar i politi\u010dar Vojislav Kecmanovi\u0107, crnogorski komunista Ivan Milutinovi\u0107, hrvatski lekar Pavle Gregori\u0107, slovena\u010dki knji\u017eevnik Josip Vidmar i\u00a0<\/strong><strong>bosanski pukovnik Sulejman Filipovi\u0107 ( na fotografiji ispod teksta u crnoj usta\u0161koj uniformi), koji je u leto, te 1943. godine, usta\u0161ku uniformu zamenio partizanskom.\u00a0<\/strong><strong>Vojislav Kecmanovi\u0107 je vodio ceo tok zasedanja i predlagao sve klju\u010dne odluke Avnoja.<\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-29184 size-full\" src=\"http:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/USTASA-U-CRNJ-UNIFORMI-NA-AVNOJU.jpg\" alt=\"\" width=\"660\" height=\"330\" srcset=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/USTASA-U-CRNJ-UNIFORMI-NA-AVNOJU.jpg 660w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/USTASA-U-CRNJ-UNIFORMI-NA-AVNOJU-300x150.jpg 300w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/USTASA-U-CRNJ-UNIFORMI-NA-AVNOJU-640x320.jpg 640w\" sizes=\"(max-width: 660px) 100vw, 660px\" \/><\/p>\n<p><strong>Redigovana verzija zapisnika sa ovog skupa, koju je uradio Mo\u0161a Pijade publikovana je 1953. godine. Na\u017ealost, originalni stenogrami 44 govornika nikad nisu objavljeni i danas nisu dostupni ni istra\u017eiva\u010dima, a kamoli \u0161iroj javnosti. Ali i iz redigovane verzije mo\u017ee da se rekonstrui\u0161e jedan deo zasedanja. Predsedavaju\u0107i ni za jednu odluku nije tra\u017eio glasanje, ve\u0107 je primenjivao slede\u0107i princip: \u201ePrema va\u0161em aplauzu mogu samo konstatovati da smo jednodu\u0161no prihvatili.\u201c<\/strong><\/p>\n<p><strong>Izvestilac Verifikacione komisije bio je Todor Vujasinovi\u0107 i delegat Bosne i Hercegovine koji je za govornicom rekao: \u201eMoj bi prijedlog bio da mi pored 142 podnesena punomo\u0107ja prisutnih delegata verificiramo ne samo svih 108 odsutnih, ve\u0107 da smatramo vije\u0107nicima kako 11 odsutnih drugova iz Sand\u017eaka, tako i 42 odsutna iz Makedonije!\u201c Tako je legalizovano da manjina od 142 delegata odlu\u010duje u ime ve\u0107ine od 153 odsutna delegata i da se usvoji deklaracija kojom je Avnoj progla\u0161en \u201evrhovnim zakonodavnim i izvr\u0161nim predstavni\u010dkim telom Jugoslavije\u201c i \u201evrhovnim predstavnikom suvereniteta naroda i dr\u017eave Jugoslavije kao celine\u201c.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ve\u0107nici su u Jajcu doneli Deklaraciju u kojoj su konstatovali da je u toku narodnooslobodila\u010dke borbe stvoren nov odnos snaga koji mora biti izra\u017een na odgovaraju\u0107i na\u010din u upravnom i dr\u017eavnom vo\u0111stvu; da su skr\u0161eni ostaci velikosrpske hegemonisti\u010dke politike i stvoreni materijalni, politi\u010dki i moralni uslovi za budu\u0107u bratsku, demokratsku, federativnu zajednicu jugoslovenskih naroda\u2026 Donete su odluke o oduzimanju prava jugoslovenskoj vladi u inostranstvu i o zabrani povratka u zemlju kralju Petru Drugom Kara\u0111or\u0111evi\u0107u. Monarhija nije ukinuta, ali je \u201epravno suspendovana\u201c.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Na dnevni red posle deklaracije stigao je predlog da se formira \u201eNacionalni komitet oslobo\u0111enja Jugoslavije kao vrhovni privremeni organ vrhovne narodne vlasti Jugoslavije\u201c, odnosno privremena vlada. Predsednik Nacionalnog komiteta oslobo\u0111enja i poverenik za narodnu odbranu (\u010ditaj: ministar) postao je Tito, potpredsednici su bili Edvard Kardelj, Vladislav Ribnikar i Bo\u017eidar Magovac, poverenik za spoljne poslove dr Josip Smodlaka, za unutra\u0161nje poslove Vlada Ze\u010devi\u0107, za prosvetu Edvard Kocbek, za narodnu privredu Ivan Milutinovi\u0107, za finansije Du\u0161an Sernec, za saobra\u0107aj Sreten \u017dujovi\u0107\u2026<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na tom kongresu, na\u017ealost, Srbija nije bila pomenuta kao budu\u0107a dr\u017eava. Dokumenta pokazuju da je Broz ve\u0107 na zasjednju Avnoja 1943. kreirao granice republika nove Jugoslavije, samo je Srbiju ostavio nedefinisanu.<\/p>\n<p>To zna\u010di, da Srbija mo\u017ee da bude samo onolika koliko preostane kad se svi drugi namire. Hrvatskoj dr\u017eavi Tito prisajedinjuje srpsku pokrajinu Baranju, zatim Istru, Dalmaciju i gotovo cijelu jadransku obalu sa ostrvima. Ustavom iz 1974. Hrvatskoj i drugim republikama je omogu\u0107ena kasnija dr\u017eavnost.<\/p>\n<p>Na Kosovu i Metohiji\u00a0 doselio je iz Albanije vi\u0161e od 300.000 mladih Albanaca, dok je zabranio povratak preko 200 000 Srba. Broz je sistematski smanjivao broj Srba u Jugoslaviji, formiranjem novih nacija a sve sa ciljem vje\u0161ta\u010dkog umanjivanja broja Srba.<\/p>\n<p>Ovo je novim komunisti\u010dkim vlastima bilo neophodno kako bi dominaciju Srba, njenu zastupljenost kod glasanja, u dr\u017eavnim i drugim strukturama \u0161to vi\u0161e umanjili.<\/p>\n<p>Na bazi te politike ve\u0107 posle zavr\u0161etka Drugog svetskog rata 1945 progla\u0161avaju se dvije nove nacije \u2013 Crnogorska i Makedonska, a 1965. stvorena je i tre\u0107a novokomponovana nacija \u201eMuslimani\u201c.<\/p>\n<p>U odu\u0161evljenju \u0161to su se do\u010depali glavnog grada Srbije, komunisti su se te\u0161ko obuzdavali u javnim istupima. \u201eSrbiji nije dovoljno pu\u0161teno krvi\u201d, rekao je Milovan \u0110ilas u prvoj izjavi iz \u201eoslobo\u0111enog\u201d Beograda.<\/p>\n<p>\u201eSrbija nema \u010demu da se nada. Za nju ne\u0107e biti milosti\u201d, rekao je J. B. Tito u govoru na Banjici novembra meseca. Prva izjava \u201epoludivljeg\u201d Slobodana Penezi\u0107a Krcuna glasila je: \u201ePremnogo vas je ostalo u \u017eivotu, ali jo\u0161 imamo vremena da tu gre\u0161ku ispravimo\u201d.<\/p>\n<p>U \u201ePopularnoj enciklopediji BIGZ-a\u201d iz 1976, zvani\u010dnoj enciklopediji komunisti\u010dke Jugoslavije, na strani 1251. stoji da je Udba osnovana kao Ozna 14.5.1944, a da od sredine 1952. nije vi\u0161e vojna formacija i da radi u okviru ustava i zakona.<\/p>\n<p><strong>Josip Broz Tito posle 1945. nije bio antifa\u0161ist, jer je vladao metodama koje se ni\u010dim ne razlikuju od fa\u0161isti\u010dkih, odnosno nacisti\u010dkih: uveo je teror, otvarao logore,u kojima su pod neljudskim uslovima zatvarani neprijatelji njegove vlasti, sprovodio masovna ubistva; sjetimo se golog otoka i nasilnih otkupa krajem \u010detrdesetih godina. Bile su to metode dostojne Josipa Staljina i Adolfa Hitlera!, pi\u0161e portal \u201cThe Balkans Chronicles\u201d<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>KOMADANjE SRPSKOG KORPUSA<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0Titova osnovna zamisao bila je da se izvr\u0161i komadanje nacionalnog bi\u0107a srpskog naroda, tako da u Jugoslaviji ne mo\u017ee da deluje kao celina. Da bi to postigao, smislio je da teritoriju Srbije, sa kojom je ona 1918. u\u0161la u stvaranje zajedni\u010dke dr\u017eave sa Slovencima i Hrvatima, uklju\u010duju\u0107i i teritorije srpskog naroda koji se 1918. priklju\u010dio Jugoslaviji, raspar\u010da tako da u samoj Srbiji ostane znatno manje Srba od ukupnog broja, a da se odvojenim delovima u budu\u0107im novim nacionalnim republikama ukinu nacionalna i zadr\u017ee samo gra\u0111anska prava, \u010dime su delovi srpskog naroda pretvoreni u nacionalne manjine bez prava na samoopredeljenje. Od srpskih teritorija naumio ja da formira tri nove republike, na bazi novih nacija koje su \u017eivele u Srbiji ili na srpskim teritorijama, kao i da deo teritorija na kojima su vekovima \u017eiveli Srbi ostavi u Hrvatskoj.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Dok su Srbi verovali da postoji samo juri\u0161 na teritorije koje su pod nema\u010dkom okupacijom, nisu ni sanjali da je Tito organizovao paralelni juri\u0161 na srpske teritorije koje \u0107e posle rata biti dodeljene drugim republikama. Dao je zadatak komunisti\u010dkim partijama budu\u0107ih republika da osnuju partijske organizacije svuda gde smatraju da treba da budu granice sa Srbijom po\u0161to bude izvr\u0161ena federalizacija zemlje.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Srpske teritorije \u010derupao je kako je ko hteo, a niko u Srbiji nije postojao da ih brani jer lukavi mar\u0161al nije dozvolio da se formira i komunisti\u010dka partija srpskog naroda, \u0161to je svima ostalima dozvolio. Hrvati su, na primer, sa osnivanjem partijskih organizacija dogurali do Zemuna i do reke Bosne, \u0161to je posle rata, prilikom utvr\u0111ivanja granica po zakonu, izazvalo brojne sporove i na jedvite jade je samo delimi\u010dno korigovano.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ipak, od mati\u010dne republike srpskog naroda, Srbije, odvojena je teritorija Makedonije, Crne Gore koja se bila ujedinila sa Srbijom, dobar deo Bosne i Hercegovine i Slavonije, Baranja, Lika, Banija i Dalmatinsko primorje, gde su vekovima \u017eiveli Srbi iz pora\u017eene Austrougarske monarhije, priklju\u010deni matici 1918. Srpskom narodu van Republike Srbije oduzeto je pravo na samoopredeljenje \u0161to je sa njegove, Titove strane o\u010dekivanog raspada Jugoslavije u budu\u0107nosti, zna\u010dilo njihovo ponovno odvajanje od matice kojoj su se priklju\u010dili.<\/strong><\/p>\n<p><strong>To je, kao \u0161to se videlo, devedesetih godina pro\u0161log veka izazvalo gra\u0111anski rat u kome su Srbi, kao manjina, najgore pro\u0161li, a Srbija skra\u0107ena za tre\u0107inu srpskog stanovni\u0161tva.<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>CELA IZ TRI DELA Sama Srbija podeljena je saveznim ustavom na tri dela, odre\u0111eno joj je da ima dve autonomne pokrajine, \u0161to nijednoj drugoj republici nije nametnuto, nego je njima ostavljeno da samostalno utvr\u0111uju svoju unutra\u0161nju organizaciju.<\/strong><\/p>\n<p><strong>To, naravno, nije u\u010dinjeno slu\u010dajno niti samo formalno nego su prava autonomnih pokrajina pove\u0107avana na \u0161tetu prava republike do te mere da su postale \u010dlanice federacije predstavljene direktno u Saveznoj skup\u0161tini i u Predsedni\u0161tvu SFRJ. Time su postale potpuno nezavisne od Republike Srbije, u mnogo \u010demu joj suprotstavljene. Stekle su pravo da samostalno donose zakone i da republika nema kontrolu nad njihovom primenom, kao i da Republika Srbija ne mo\u017ee da donosi ustavne promene bez njihove saglasnosti, \u0161to je za Srbiju bilo ne\u010duveno poni\u017eenje.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Sve se to odrazilo na politi\u010dki \u017eivot u Republici Srbiji, koju se stalno potresali separatizam i neravnopravnost gra\u0111ana koja je za posledicu imala bekstvo srpskog stanovni\u0161tva u u\u017eu Srbiju.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Srpski narod je prevaren, izigran tako da svesrdno podr\u017eava jednu la\u017enu politiku ravnopravnosti koje nije bilo, i koja ga je skupo ko\u0161tala.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Formiranje Komunisti\u010dke partije Srbije Tito je dozvolio tek posle rata, kada je obavio posao bez ikoga ko bi ga ometao.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Pokazalo se ve\u0107 na ovom primeru da je Tito do\u0161ao u Srbiju sa osnovnim ciljem da se do\u010depa vlasti, politi\u010dke i vojne, koju je zadr\u017eao do\u017eivotno i koja mu je poslu\u017eila da ostvari ideje onih koji su ga i poslali u Srbiju, a pre svega odluke IV kongresa KPJ o rasturanju Jugoslavije i o obespravljivanju srpskog naroda, ali i da stvori sve neophodne uslove da se Albanci osamostale do te mere da mogu u pogodnom trenutku da se odvoje od Srbije i Jugoslavije. Taj luksuz im nije dozvolio Slobodan Milo\u0161evi\u0107, koji je ustavnim promenama iz 1989. ograni\u010dio njihovu vlast na nivo normalne autonomije i tokom narednih deset godina zaustavio progon Srba i ostalog nealbanskog stanovni\u0161tva sa Kosova i Metohije, dok njihovi mentori nisu NATO bombardovanjem 1999. silom oteli tu ju\u017enu srpsku pokrajinu i stvorili kvazidr\u017eavu Kosovo.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Sada je na redu nevi\u0111eni politi\u010dki pritisak velikih sila Zapada na Srbiju da prizna kao legalno ono \u0161to joj je silom, suprotno me\u0111unarodnom pravu, oteto.<\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-29185 size-full\" src=\"http:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Tito.jpg\" alt=\"\" width=\"481\" height=\"550\" srcset=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Tito.jpg 481w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Tito-262x300.jpg 262w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Tito-367x420.jpg 367w\" sizes=\"(max-width: 481px) 100vw, 481px\" \/><\/p>\n<ol start=\"5\">\n<li>februara 1944. godine, vrhovni komadant, mar\u0161al Tito, uputio je dopis glavnom \u0161tabu NOV i PO Srbije, a u susret budu\u0107em ulasku partizanskih snaga u Beograd:<\/li>\n<\/ol>\n<p>\u201cKada budemo u\u0161li u Srbiju, postrijeljat \u0107emo sve kulake i doma\u0107ine, a naro\u010dito sve industrijaljce.<\/p>\n<p>Narije\u0111ujem osobito strogo pona\u0161anje prema srpskom narodu, koji je, u vi\u0161e navrata pokazao neposluh i odanost monarhiji, koju mi \u017eelimo iskorijeniti.<\/p>\n<p>Posebno skre\u0107em pa\u017enju drugovima iz PO Srbije da djeluju o\u0161tro i bez sentimenata prema svojim ro\u0111acima i prijateljima, jer je op\u0107i cilj iznad svih na\u0161ih emocija. Dapa\u010de, drugovi iz PO Srbije moraju pokazati ve\u0107u strogost od drugih.<\/p>\n<p>Prema pripadnicima JVuO i \u010detni\u010dkim jedinicama ne pokazivati nikakvu milost.<\/p>\n<p>Smrt fa\u0161izmu \u2013 sloboda narodu!\u201d<\/p>\n<p>To je zvani\u010dno priznanje da je prije toga radila iznad zakona i ustava i svi oni koji su rukovodili imaju komandnu odgovornost za sva ubistva koja su se\u00a0dogodila. Jovo\u00a0Kapi\u010di\u0107 u medijskim nastupima je sam priznao da je u\u010destvovao u zlo\u010dinima i da je svoju funkciju obavljao bez zakonskih ograni\u010denja. Potrebni su tomovi da bi se naveli svi zlo\u010dini koje je \u0110ilas po\u010dinio, prvo u svojoj rodnoj Crnoj Gori, a potom i kasnije u\u00a0Jugoslaviji.<\/p>\n<p>Prema\u00a0podacima ameri\u010dkog ministarstva vojske, komunisti su u Beogradu strijeljali \u201eizme\u0111u 13.000 i 30.000 ljudi\u201d. Major Ozne Milan Tre\u0161nji\u0107 svedo\u010dio je da je u kvartu kojim je on komandovao ubijeno 800 civila, a Beograd je imao 16 kvartova.\u00a0Kako razumjeti strijeljanje javnih i kulturnih radnika i umjetnika u Srbiji, samo zato \u0161to su druga\u010dije mislili i protivili se revolucionarnim tj. nasilnim metodama osvajanja vlasti? Pazite, nije re\u010d o likvidaciji pripadnika \u010detnika Koste Pe\u0107anca, Ljoti\u0107evih fa\u0161ista, Nedi\u0107eve \u017eandarmerije ili vojnika Jugoslovenske vojske u otad\u017ebini (istorijsko kr\u0161tenih kao kao \u010detnici \u2013 da bi se izjedna\u010dili sa istrebiteljima Srba \u2013 usta\u0161ama).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jo\u0161 pre po\u010detka Drugog svetskog rata, bezbo\u017eni komunisti su kovali planove o kasapljenju Kraljevine Jugoslavije i srpskoga naroda. Komunisti\u010dka partija Jugoslavije je na svojim prvim &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":29184,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,2,887,12],"tags":[5562,5086,1445,5122,1447,3415,5115],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29183"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=29183"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29189,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29183\/revisions\/29189"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/29184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=29183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=29183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=29183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}