{"id":31161,"date":"2022-05-04T16:28:58","date_gmt":"2022-05-04T14:28:58","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=31161"},"modified":"2022-05-06T14:28:15","modified_gmt":"2022-05-06T12:28:15","slug":"tito-i-srbi-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2022\/05\/04\/tito-i-srbi-1\/","title":{"rendered":"TITO I SRBI (1)"},"content":{"rendered":"<p>Istori\u010dar dr Branko Nadoveza u svom radu ,,Tito i Srbi&#8221;, koji je objavio Institut za noviju istoriju \u00a0Srbije \u00a0razotkrio je svu zlo\u010dina\u010dku su\u0161tinu Titovog delovanja protiv Srba na terioriji bi\u0161ve SFRJ. Srbija je okupirana posle drTITO JE ZA SRBE BIO BALKANSKI HITLERugog svetskog rata, Srbi su fizi\u010dki likvidirani, ugnjetavani u svakom smislu, a etni\u010dki postori na kome \u017eive je raskomadan, formirane kvazi nacije, Srpska pravoslavna crkva je govoto uga\u0161ena. U feljtonu objavljujemo kapitalna dela srpskih istori\u010dara na ovu temu.<\/p>\n<p>Rad se bavi problemom uloge Josipa Broza Tita u su\u017eavanju srpskog etni\u010dkog i teritorijalnog prostora u korist ostalih naroda Hrvata, Muslimana, Crnogoraca i Makedonaca. Tito je to radio pod maskom komunisti\u010dke ideologije i stava o permanentnoj velikosrpskoj opasnosti. Titova Jugoslavija bila je \u201edr\u017eava ravnote\u017ee\u201c koja se zasnivala na tezi \u201eslaba Srbija, jaka Jugoslavija\u201c, \u0161to predstavlja logi\u010dki i politi\u010dki apsurd jedne \u201enedovr\u0161ene dr\u017eave\u201c.<\/p>\n<p>Specifi\u010dna istorijska pozadina i li\u010dni anga\u017eman Josipa Broza Tita doveli su do etni\u010dkog i teritorijalnog su\u017eavanja srpskog naroda na prostor pre balkanskih ratova. Nametnuo je stvaranje dve srpske pokrajine, Kosova i Vojvodine, a istovremeno nije dozvolio da Hrvatska na prostoru gde je \u017eiveo srpski narod uspostavi autonomiju. Tako\u0111e, teritorijalno razgrani\u010denje Srbije izazvalo je oduzimanje Baranje, isto\u010dne Slavonije i zapadnog Srema i njihovo povezivanje sa Hrvatskom. Ideja (kon)federalizma Jugoslavije preuzeta je od Hrvatske selja\u010dke stranke i Britanaca (Siton Vatson), a Drugi svjetski rat i njena borba protiv fa\u0161izma joj je u potpunosti poslu\u017eio. Na njegovo politi\u010dko delovanje najvi\u0161e je uticala politika Komunisti\u010dke internacionale dvadesetih godina 20. veka koja je smatrala da se jugoslovenska dr\u017eava treba razbiti i umesto nje formirati nacionalne dr\u017eave mnogih naroda. Takvu politiku je dosledno vodila Komunisti\u010dka partija, koja je na svom \u010cetvrtom kongresu u Drezdenu 1928. godine oti\u0161la korak dalje i priznala pravo na samoopredeljenje i formiranje nacionalnih dr\u017eava ne samo Hrvatima i Slovencima, ve\u0107 i i Crnogorcima, Makedoncima i ma\u0111arskoj i albanskoj nacionalnoj manjini. Nijedan doga\u0111aj nije vi\u0161e uticao na tok istorije kao Peti nacionalni Konferencija Komunisti\u010dke partije odr\u017eana u Dubravi kod Zagreba od 19. do 23. oktobra 1940. Sa 108 delegata bio je to najve\u0107i skup komunista u dosada\u0161njem ilegalnom radu. Smernice sa konferencije odredile su dalji tok doga\u0111aja i narednu izgradnju AVNOJ-a Jugoslavije. Nacionalnom pitanju je data prednost nad klasnim. \u201eBorba za nacionalnu ravnopravnost i slobodu\u201c u Jugoslaviji, gde se pribli\u017eavao ratni vihor koji je zahvatio zapadnu Evropu, uzima se kao primat i hegemonija, a unitarna i centralisti\u010dka Jugoslavija je ozna\u010dena kao velika pretnja, iako su Hrvati dobili svoje banovina 1939. pre godinu dana (teritorijalno organizacioni deo prve Jugoslavije) koja je obele\u017eila njihov etni\u010dki prostor. Sama Komunisti\u010dka partija je ve\u0107 imala Komunisti\u010dku partiju Slovenije, Hrvatske i posebno Komunisti\u010dku partiju Bosne i Hercegovine, Komunisti\u010dku partiju Crne Gore, Boke, Sand\u017eaka, Kosova i Metohije, Komunisti\u010dku partiju Vojvodine, kao budu\u0107i \u0161ablon srpskog etni\u010dkog oblasti. Ustavom iz 1946. formalno je utvr\u0111eno nasle\u0111e rata. Princip federalizma tj. Na\u010delo istorijske pokrajine na kome je insistirala hrvatska strana je pobedilo bez obzira na ideolo\u0161ku pripadnost. Vrlo brzo je srpska opozicija uvenula. Tako npr. Milan Grol se protivio federalizaciji Crne Gore i Makedonije. Krajem pedesetih godina pro\u0161log veka autonomnom Kosovu pripalo je podru\u010dje srpskih op\u0161tina i naselja severno od Kosovske Mitrovice u du\u017eini od preko 40 kilometara. Danas, kada se borimo oko Kosova, zapadne sile progla\u0161avaju drugu albansku dr\u017eavu, ove op\u0161tine se pogre\u0161no nazivaju severnim Kosovom. Ovu istorijsku istinu niko od srpskih politi\u010dara nije ukazao. Posle Brionskog plenuma, koji je uz Brozovu podr\u0161ku pobedio separatisti\u010dke snage, po\u010deo je proces razbijanja jugoslovenske dr\u017eave. Ustav iz 1974. godine zasnovan je na nasle\u0111u ove pobede koja je bila politi\u010dki i pravni osnov za razbijanje i dezintegraciju Titove Jugoslavije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istori\u010dar dr Branko Nadoveza u svom radu ,,Tito i Srbi&#8221;, koji je objavio Institut za noviju istoriju \u00a0Srbije \u00a0razotkrio je svu zlo\u010dina\u010dku su\u0161tinu Titovog delovanja &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":31162,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,2,12],"tags":[3415,5115,5493],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31161"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31161"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31161\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31165,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31161\/revisions\/31165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31162"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31161"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31161"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31161"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}