{"id":33263,"date":"2022-11-14T12:51:33","date_gmt":"2022-11-14T11:51:33","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=33263"},"modified":"2022-11-16T21:53:15","modified_gmt":"2022-11-16T20:53:15","slug":"najveca-pecina-u-srbiji-60-godina-od-otkrivanja-resavske-pecine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2022\/11\/14\/najveca-pecina-u-srbiji-60-godina-od-otkrivanja-resavske-pecine\/","title":{"rendered":"NAJVE\u0106A PE\u0106INA U SRBIJI &#8211; 60 GODINA OD OTKRIVANJA RESAVSKE PE\u0106INE"},"content":{"rendered":"<p>DESPOTOVAC-Najve\u0107a pe\u0107ina u Srbiji &#8211; Resavska pe\u0107ina kod Despotovca obele\u017eila je 60 godina od kada su se speleolozi otkrili i 50 godina od posete prvih turista. Od 1962. godine, kada je otkrivena, Resavska pe\u0107ina pobu\u0111ivala je radoznalost stru\u010dne i \u0161ire javnost.<\/p>\n<div id='gallery-1' class='gallery galleryid-33263 gallery-columns-5 gallery-size-thumbnail'><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon portrait'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2022\/04\/29\/obelezeno-60-godina-od-otkrivanja-i-pola-veka-od-otvaranja-za-posetioce-resavske-pecine\/resavska-pecina3-2\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/resavska-pe\u0107ina3-1-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon portrait'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2022\/04\/29\/obelezeno-60-godina-od-otkrivanja-i-pola-veka-od-otvaranja-za-posetioce-resavske-pecine\/resavska-pecina2\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/resavska-pe\u0107ina2-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2022\/04\/29\/obelezeno-60-godina-od-otkrivanja-i-pola-veka-od-otvaranja-za-posetioce-resavske-pecine\/resavska-pecina1-2\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/resavska-pe\u0107ina1-1-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2022\/04\/29\/obelezeno-60-godina-od-otkrivanja-i-pola-veka-od-otvaranja-za-posetioce-resavske-pecine\/resavska-pecina-3\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/resavska-pe\u0107ina-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2022\/04\/29\/obelezeno-60-godina-od-otkrivanja-i-pola-veka-od-otvaranja-za-posetioce-resavske-pecine\/resavska-pecina4\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/resavska-pe\u0107ina4-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>\n\t\t<\/div>\n\n<p>Resavska pe\u0107ina je\u00a0jedna od najstarijih ali i najlep\u0161ih u Srbiji. Duga\u010dka je 4,5 kilometra, od \u010dega je detaljno istra\u017eeno 2.830 metara, a za posetioce je ure\u0111eno oko 800 metara.\u00a0Temperatura pe\u0107ine je konstantna i iznosi 7 stepeni Celzijusa, dok vla\u017enost vazduha varira od 80-100 odsto.<\/p>\n<p>Resavska pe\u0107ina, \u010dija se starost procenjuje na oko 80 miliona godina i \u010diji ukrasi va\u017ee za najlep\u0161e u regionu, bila je tajna lokalnih pastira koji su je nazvali Divljakov\u010da pe\u0107ina po mestu Divljakovac na kome se nalazi.<\/p>\n<p>Resavska pe\u0107ina otkrivena je kada ju je jedan lokalni pastir pokazao planinarima iz\u00a0Svilajnca, posle \u010dega su je ve\u0107 iste godine speleolozi detaljno ispitali.\u00a0Deset godina kasnije, posle ozbiljnih priprema, njena unutra\u0161njost i\u00a0pe\u0107inski nakit, star oko 45 miliona godina, postali su dostupni turistima.<\/p>\n<p>Unutra\u0161njost pe\u0107ine obiluje brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima.<\/p>\n<p>Raznobojni nakit, po kome Resavska pe\u0107ina zaslu\u017eno nosi epitet pe\u0107inske lepotice, po\u010dinje od samog ulaza koji se nalazi na 485 metara nadmorske visine. Taj nakit, nastao rastvaranjem kalcijum karbonata i \u010dija boja zavisi od minerala kroz koji pro\u0111e voda, javlja se u tri boje \u2013 crvenoj, \u017eutoj i beloj.\u00a0Najdominantnijia je crvena boja koja poti\u010de od oksida gvo\u017e\u0111a, bela nastaje od kristalnog kalcijuma, a \u017euta od primesa gline.<\/p>\n<p>Resavska pe\u0107ina se nalazi na 20. kilometara od\u00a0Despotovca, u kre\u010dnja\u010dkom brdu Babina Glava, a prilikom prolaska kroz nju se\u00a0posetioci kre\u0107u spiralnom betonskom stazom u jednom smeru. Put prolazi kroz razli\u010dite dvorane na dva nivoa, a najni\u017ea ta\u010dka do koje dolaze posetioci nalazi se na 405 metara nadmorske visine.<\/p>\n<p>U gornjoj galeriji pe\u0107ine obilaze se \u010detiri dvorane \u2013\u00a0\u201dDvorana sraslih stubova ili kolonada\u201c, koja je ime dobila po stubovima koji su srasli od poda do tavanice, a sastoje se od kalcita \u017eu\u0107kaste boje,\u00a0\u201cDvorana ko\u0161nica\u201c, nazvana po tri stalagmita koja podse\u0107aju na prvobitne ko\u0161nice trmke, koja ima tavanicu ispunjenu belim cev\u010dicama koje podse\u0107aju na poko\u0161enu livadu i koja je sa tre\u0107om dvoranom spojena kanalom crvenih bre\u010da koga u na\u0161oj zemlji ima samo u Resavskoj pe\u0107ini.<\/p>\n<p>Kanjonski kanal je najsuvlji deo Resavske pe\u0107ine\u00a0i ne sadr\u017ei pe\u0107inski nakit jer je tavanica od bre\u010dastog mermera koji ne propu\u0161ta vodu, ali vodi do tre\u0107e dvorane\u00a0\u201cPredvorje istorije\u201c, nazvanoj po tome \u0161to je u njoj na\u0111en alat (kamena sekira, vrhovi kopalja), lobanja polarne lisice i ognji\u0161te praistorijskog \u010doveka.<\/p>\n<p>Kra\u0107im tunelima, koji su naknadno probijeni, dolazi se do\u00a0\u201eStaze okamenjenih vodopada\u201c,\u00a0sa \u201eOrguljama\u201c. Dvorana je veoma akusti\u010dna, a mogu se videti dva kristalno bela kipa nazvani \u2013\u201dbaba\u201c\u00a0i\u00a0\u201cdeda\u201c.<\/p>\n<p>Du\u017ei ve\u0161ta\u010dki tunel vodi do \u010detvrte \u2013\u00a0\u201cKoncertne dvorane\u201c, u kojoj se nalazi bogat pe\u0107inski nakit poznat kao\u00a0\u201eObe\u0161ena ovca\u201c\u00a0i\u00a0\u201eStopalo slona\u201c. Veoma je akusti\u010dna i u njoj je jo\u0161 aktivna reka ponornica.<\/p>\n<p>U ovoj dvorani se nalazi\u00a0kip majke sa detetom koji je ujedno i za\u0161titni znak Resavske pe\u0107ine. Ispred kipa je glavni nose\u0107i stub vi\u0161i od 30 metara i pre\u010dnika oko 27 metara, zatim bigrene kadice,\u00a0\u201cAfrodita\u201d,\u00a0\u201cKrivi toranj u Pizi\u201d,\u00a0\u201cD\u017eamija\u201d\u00a0i pregradni zid\u00a0\u201c\u0106elekula\u201d.<\/p>\n<p>Resavska pe\u0107ina ima\u00a0status za\u0161ti\u0107enog spomenika prirode, a od kulturno-istorijskih znamenitosti u njenoj blizini su manastiri Manasija\u00a0i\u00a0Ravanica, kao i izvor\u00a0Veliko vrelo\u00a0i vodopad\u00a0Veliki buk.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>DESPOTOVAC-Najve\u0107a pe\u0107ina u Srbiji &#8211; Resavska pe\u0107ina kod Despotovca obele\u017eila je 60 godina od kada su se speleolozi otkrili i 50 godina od posete prvih &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":6008,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5786,1518,1524,2,23,887,3054],"tags":[51,1791],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33263"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=33263"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33264,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33263\/revisions\/33264"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=33263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=33263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=33263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}