{"id":45007,"date":"2026-01-27T10:42:40","date_gmt":"2026-01-27T09:42:40","guid":{"rendered":"https:\/\/centralmedia.rs\/?p=45007"},"modified":"2026-01-27T20:44:01","modified_gmt":"2026-01-27T19:44:01","slug":"danas-je-sveti-sava-praznik-vere-znanja-i-prosvetiteljstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2026\/01\/27\/danas-je-sveti-sava-praznik-vere-znanja-i-prosvetiteljstva\/","title":{"rendered":"Danas je Sveti Sava \u2013 praznik vere, znanja i prosvetiteljstva"},"content":{"rendered":"\n<p>Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog Savu, prvog srpskog arhiepiskopa, velikog prosvetitelja i utemeljiva\u010da srpskog zakonodavstva. Sveti Sava jedna je od klju\u010dnih li\u010dnosti srpske istorije, utemeljiva\u010d Srpske crkve i prosvetitelj. Smatra se za\u010detnikom srpske srednjovekovne knji\u017eevnosti, stoga je i za\u0161titnik prosvetnih ustanova. Rastko, u mona\u0161tvu Sava, ro\u0111en je oko 1175, kao najmla\u0111e dete, tre\u0107i sin, Ane i Stefana Nemanje, rodona\u010delnika dinastije Nemanji\u0107. Njegovi biografi Domentijan i Teodosije navode da je, kao najmla\u0111i, u izvesnom smislu bio mezimac, kao i da je od ranih dana pokazivao preranu zrelost, sklonost duhovnoj tematici, knjizi, u\u010denosti. Imao je sedamnaest godina kada se pod utisakom razgovora sa ruskim monahom, koji je bio u poseti dvoru Stefana Nemanje, zaputio na Svetu Goru. Tamo se ubrzo zamona\u0161io u manastiru Sveti Pantelejmon. Iz manastira Sveti Pantelejmon, Sava \u0107e pre\u0107i u Vatoped, gde \u0107e boraviti vi\u0161e godina. Po svedo\u010denjima koja su ostala potonjim generacijama, kao monah bio je oli\u010denje podvi\u017eni\u0161tva. Veruje se da je presudno uticao da se Stefan Nemanja zamona\u0161i 1196. godine, a Stefan pruzme presto. Prilikom boravka u Carigradu, krajem 1197. godine, uspelo mu je da od cara Aleksija izmoli dozvolu za obnovu opustelog manastira. Tako je negde po\u010detkom 1198. zapo\u010dela gradnja, odnosno obnova Hilandariona, koji \u0107e postati sredi\u0161te Srba u mona\u0161koj zajednici Svete Gore. U Srbiji se 1202. godine dogodio prevrat, Vukan je zbacio brata preotev\u0161i vlast. Godinu dana potom, Stefan je zbacio Vukana. Zava\u0111enu bra\u0107u Sveti Sava izmirio je nad grobom oca. U Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora I Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao autokefalnost srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju. Iza sebe je ostavio vi\u0161e pisanih dela. Najzna\u010dajnija su \u201e\u017ditije Svetog Simeona\u201c, \u201eKarejski tipik\u201c, \u201eHilandarski tipik\u201c i \u201eStudeni\u010dki tipik\u201c, kao i \u201eZakonopravilo\u201c. Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku sa hodo\u010da\u0161\u0107a u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju. Prema zapisima iz tog vremena, glas o smrti Rastka Nemanji\u0107a stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan slu\u017ee liturgije. Kralj Vladislav preneo je 1237. godine njegove mo\u0161ti u Mile\u0161evu.Savin kult je u narodu bio jak zbog \u010dega je u vreme Banatskog ustanka, 1594. godine, veliki vezir Sinan-pa\u0161a naredio je da se mo\u0161ti Svetog Save odnesu iz manastira Mile\u0161eve i spale u Beogradu, na Vra\u010daru. Prvi pisani trag o \u0161kolskoj proslavi Savindana je iz 1734. godine, kada je obele\u017een u Sremskim Karlovcima. Kao \u0161kolska slava ustanovljen je 1840. godine, na predlog Atanasija Nikoli\u0107a, rektora Liceja u Kragujevcu. Posle poluvekovne zabrane, 1990. godine ponovo se obele\u017eava kao \u0161kolska slava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog Savu, prvog srpskog arhiepiskopa, velikog prosvetitelja i utemeljiva\u010da srpskog zakonodavstva. Sveti Sava jedna je od klju\u010dnih li\u010dnosti &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":45009,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[2596],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45007"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45007"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45007\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45010,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45007\/revisions\/45010"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/45009"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}