{"id":45855,"date":"2026-07-04T17:50:42","date_gmt":"2026-07-04T15:50:42","guid":{"rendered":"https:\/\/centralmedia.rs\/?p=45855"},"modified":"2026-07-07T17:51:06","modified_gmt":"2026-07-07T15:51:06","slug":"prepun-dom-na-tribini-kosovski-zavet-prof-dr-milos-kovic-govorio-u-jagodini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2026\/07\/04\/prepun-dom-na-tribini-kosovski-zavet-prof-dr-milos-kovic-govorio-u-jagodini\/","title":{"rendered":"\u201ePREPUN DOM NA TRIBINI \u201eKOSOVSKI ZAVET\u201d \u2013 PROF. DR MILO\u0160 KOVI\u0106 GOVORIO U JAGODINI"},"content":{"rendered":"\n<p>U prepunom Parohijskom domu Stare crkve u Jagodini, u organizaciji Arhijerejskog namesni\u0161tva Beli\u010dkog i Srpske omladinske kulturne organizacije \u201eSOKO\u201d, a uz blagoslov Arhiepiskopa kragujeva\u010dkog i Mitropolita \u0161umadijskog gospodina Jovana, odr\u017eana je tribina \u201eKosovski zavet\u201d, na kojoj je govorio jedan od najuglednijih srpskih istori\u010dara, prof. dr Milo\u0161 Kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"771\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/kovic1-1024x771.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-45857\" srcset=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/kovic1-1024x771.jpg 1024w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/kovic1-300x226.jpg 300w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/kovic1-768x578.jpg 768w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/kovic1.jpg 1440w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>U svom izlaganju, prof. dr Milo\u0161 Kovi\u0107 govorio je o istorijskom, duhovnom i kulturnom zna\u010daju Kosovskog zaveta, isti\u010du\u0107i da je Kosovska bitka 1389. godine izrodila Kosovski zavet, koji je vekovima predstavljao sna\u017ean oslonac srpskom narodu u vremenima stradanja i borbe za slobodu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKara\u0111or\u0111evi ustanici bili su no\u0161eni tim zavetom kada su osloba\u0111ali Srbiju od Turaka\u201d, naglasio je Kovi\u0107, ukazuju\u0107i na neprekinutu nit istorijskog pam\u0107enja koja povezuje Kosovo sa kasnijim oslobodila\u010dkim pokretima.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebnu pa\u017enju posvetio je obnovi Vidovdanske ideje po\u010detkom XX veka, nakon Aneksione krize 1908\u20131909. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVidovdan, kao dan Kosovske bitke, zahvaljuju\u0107i Vukovim zbirkama ponovo dobija veliki zna\u010daj. Vidovdanska ideja javlja se me\u0111u mla\u0111im generacijama sa ciljem da srpskoj kulturi, suo\u010denoj sa kolonijalnim ambicijama i ratnim pretnjama Austrougarske, vrati polet i samopouzdanje\u201d, istakao je Kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Govore\u0107i o kulturnoj dimenziji ovog pokreta, podsetio je i na zna\u010daj stvarala\u0161tva Ivana Me\u0161trovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVa\u017ean podsticaj bile su skulpture Ivana Me\u0161trovi\u0107a, namenjene namenjene njegovom monumentalnom \u2018Vidovdanskom hramu\u2019. One su prepoznavane kao umetni\u010dki izraz Vidovdanske ideje, oko koje se okupljao jugoslovenski omladinski pokret. Vidovdanska ideja, kako ju je nazvala Isidora Sekuli\u0107, odnosno Vidovdanska etika, kako ju je nazivao Milo\u0161 \u0110uri\u0107, predstavljala je povratak herojskom i \u017ertvenom u Kosovskom predanju\u201d, poru\u010dio je prof. Kovi\u0107.Tribinu je sve\u010dano otvorio Mu\u0161ki poja\u010dki sastav \u201eParusija\u201d pri Staroj crkvi u Jagodini, izvo\u0111enjem kompozicije \u201eHriste Bo\u017ee raspeti i Sveti\u201d, autora Ljubomira Simovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvodnu re\u010d i ulogu moderatora imao je jedan od stare\u0161ina Srpske omladinske kulturne organizacije \u201eSOKO\u201d, prof. Vladimir Orbovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U prepunom Parohijskom domu Stare crkve u Jagodini, u organizaciji Arhijerejskog namesni\u0161tva Beli\u010dkog i Srpske omladinske kulturne organizacije \u201eSOKO\u201d, a uz blagoslov Arhiepiskopa kragujeva\u010dkog i &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":45856,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1524,1514,15,12],"tags":[7321],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45855"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45855"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45855\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45858,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45855\/revisions\/45858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/45856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45855"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45855"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45855"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}