{"id":470,"date":"2015-10-14T01:17:05","date_gmt":"2015-10-14T01:17:05","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=470"},"modified":"2016-01-13T11:55:18","modified_gmt":"2016-01-13T11:55:18","slug":"dijeta-na-sat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2015\/10\/14\/dijeta-na-sat\/","title":{"rendered":"DIJETA NA SAT"},"content":{"rendered":"<p>Prema ovom re\u017eimu ishrane, koji topi suvi\u0161ne kilograme, mogu se jsti sve namirnice u neograni\u010denim koli\u010dinama, ali u odre\u0111eno vreme i prema odre\u0111enom rasporedu.<br \/>\nHrononutricija je grana medicine koja se bavi dijetetikom i individualnim re\u017eimom ishrane prema zakonitostima prirodnih ritmova lu\u010denja hormona i enzima u na\u0161em telu. Njeno polazi\u0161te je da svaki \u010dovek ima jedinstven genetski zapis prema kojem se odvijaju sve na\u0161e fiziolo\u0161ke funkcije i koriste namirnice za dobijanje energije, kako je objasnila doktorka Ana Gifing iz beogradskog Antiejd\u017eing dijagnostik centra, koja je svoja iskustva i usavr\u0161avanje u Austriji ispisala u knjizi \u201eAlhemija mladosti \u2013 kako usporiti starenje\u201d.<\/p>\n<p>Ova medicinska disciplina je sa\u010dinila najprecizniju kartu dnevnog ritma na\u0161eg metabolizma. Odre\u0111uje ga izlazak sunca, podne, posle podne, zalazak sunca, no\u0107. Zato nije isto ako u jedno doba dana jedemo vrstu hrane koju prema ritmu lu\u010denja hormona i enzima ne mo\u017eemo iskoristiti u to doba dana, a mogli bismo imati veliku korist da smo je pojeli nekoliko sati ranije ili kasnije. Ako uzimamo namirnice kada im nije vreme, zbunjujemo na\u0161e \u017elezde i tra\u017eimo od njih da se aktiviraju i u vreme kad se one prirodno odmaraju. Posledica je poreme\u0107aj metabolizma koji vodi u hroni\u010dne bolesti i gojaznost, kako op\u0161te, tako i parcijalne (talo\u017eenje masnih naslaga u odre\u0111enim delovima tela).<\/p>\n<p>Vo\u0107e ujutru \u2013 nikada!<\/p>\n<p>U hrononutritivnom re\u017eimu nema ograni\u010denja u koli\u010dini namirnica, slatki\u0161a i masno\u0107a. Ne postoji brojanje kalorija, nema spiskova recepata po danima. Primenom principa ove ishrane se bez velike muke trajno gubi vi\u0161ak kilograma, a ukoliko postoji poreme\u0107aj u vrednostima \u0161e\u0107era, holesterola i triglicerida u krvi, ovaj je re\u017eim omogu\u0107ava postizanje normalnih vrednosti i spre\u010davanje nastanka dijabetesa, bolesti srca, krvnih sudova i maligniteta.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, izostavljanje doru\u010dka je najte\u017ei mogu\u0107i prekr\u0161aj u ishrani. Jedino jutarnje uzimanje namirnica aktivira masne \u0107elije da ispu\u0161taju iz skladi\u0161ta masti. Ako preska\u010demo doru\u010dak, umesto da se isprazne rezerve se pune. Osim toga, klini\u010dki je dokazano da vo\u0107e ne treba uzimati ujutro. Idealan doru\u010dak trebalo bi da sadr\u017ei masti, belan\u010devine i sporo resorbuju\u0107e ugljene hidrate (\u017eitarice), jer je na\u0161 organizam prilago\u0111en da samo ujutro mo\u017ee dobro da vari i iskoristi te kombinacije. Ujutro se proizvodi takozvani endogeni holesterol u jetri, neophodan za sintezu hormona i za mnoge druge funkcije. Za doru\u010dak se ne uzimaju prosti \u0161e\u0107er (med, obi\u010dan \u0161e\u0107er, vo\u0107e).<\/p>\n<p>Desert nikad uz ru\u010dak<\/p>\n<p>Za ru\u010dak treba uzimati belan\u010devine \u017eivotinjskog ili biljnog porekla, povr\u0107e kao izvor sporih \u0161e\u0107era i vlakana i nikad, ba\u0161 nikad ne pojesti desert odmah posle obroka, savetuje doktorka. Kako je ru\u010dak takozvano punjenje baterija, taj obrok ne bi trebalo preskakati, jer se \u010desto de\u0161ava da se izostavljen obrok uve\u010de nadoknadi pove\u0107anim unosom hrane.<\/p>\n<p>Meso je mogu\u0107e zameniti proteinima iz biljaka (pasulj, soja, gra\u0161ak).<\/p>\n<p>U pogre\u0161ne kombinacije ubrajaju se mnoga ukusna jela, koja se \u010desto prave: \u0161nicla s krompirom; meso i hleb, meso i testenina (lazanje, \u0161pagete s mesom, musaka od krompira) banana i jogurt. Osobe obolele od raka debelog creva navode da su uzimale meso s hlebom ili krompirom, kao i meso u kombinaciji sa testeninama.<\/p>\n<p>Belan\u010devine prisutne u mleku, sirevima i mahunarkama i one u mesu ne idu zajedno. Testenina i slatki\u0161i tako\u0111e nisu dobra kombinacija. Slatki\u0161e i vo\u0107e treba konzumirati izme\u0111u glavnih obroka, a ne odmah posle njih.<\/p>\n<p>Jedna \u010da\u0161a crvenog vina je idealna za varenje (ukoliko nam obrok nije sa\u010dinjen od ugljenih hidrata). Eventualno se mo\u017ee konzumirati jedna vrsta vo\u0107a, sat vremena nakon obroka (samo kad je telesna te\u017eina idealna).<\/p>\n<p>Na\u0161a sagovornica nagla\u0161ava da je povr\u0107e zdravo, ali treba voditi ra\u010duna da se kuvanjem menja slatki (glikemijski) indeks i da povr\u0107e dobija osobine obi\u010dnog \u0161e\u0107era. Unosom kuvane \u0161argarepe ili celera, na primer, podi\u017ee se nivo \u0161e\u0107era u krvi, a time i nivo insulina. Povr\u0107e je idealno jesti presno (\u0161argarepa i celer naro\u010dito), dok drugo treba samo kratko skuvati na pari.<\/p>\n<p>Testo uve\u010de \u2013 nikada!<\/p>\n<p>Uve\u010de se moramo prebaciti na racionalniji biolo\u0161ki model, jer je to vreme kad telo prirodno skladi\u0161ti mast. Ve\u0107 u sumrak \u0107elije su zamorene i \u201elenje\u201c (kortizon, hormon budnosti se mnogo manje lu\u010di i po\u010dinje da se proizvodi hormon sna) i po liniji manjeg otpora one \u017eude za brzim \u0161e\u0107erom, da bi ga \u0161to lak\u0161e i s manje napora uskladi\u0161tile.<\/p>\n<p>Idealna hrana za ve\u010deru je izbor lakih proteina i salate (kao i povr\u0107a) koji su izvor vlakana. To je vreme za unos vlakana (koji \u0107e nas zasititi u toku \u010ditave no\u0107i) i polinezasi\u0107enih masnih kiselina (masne ribe, kao \u0161to su sku\u0161a, losos, som). Drugi, isto tako dobar, izbor za ve\u010deru je slede\u0107i: grilovana piletina\/\u0107uretina, teletina, tunjevina ili kuvana jaja (samo belanca) i mladi sir sa izborom od dve ili vi\u0161e sve\u017eih salata, za\u010dinjenih balzamikom i hladno ce\u0111enim uljima. Vreme izme\u0111u ve\u010dere i odlaska na spavanje ne treba bude kra\u0107e od dva sata.<\/p>\n<p>Da bi hrononutritivni re\u017eim dao najbolje rezultate, potrebno je obaviti testiranje netolerancije na hranu. To podrazumeva precizno ispitivanje koja se namirnica mo\u017ee iskoristiti za stvaranje energije na \u0107elijskom nivou bez \u0161tetnih ostataka, a koje namirnice treba izbegavati.<\/p>\n<p>Principi hronodijete<\/p>\n<p>* Izme\u0111u svakog obroka trebalo bi da pro\u0111e najmanje tri, a idealno je \u010detiri sata (od 8 ujutro do 20 \u010dasova).<\/p>\n<p>* Obavezno je jesti samo odre\u0111enu vrstu namirnica u odre\u0111eno vreme u toku dana.<\/p>\n<p>* Zabranjen je unos svih pi\u0107a koja sadr\u017ee ve\u0161ta\u010dke zasla\u0111iva\u010de, jer i oni izazivaju pove\u0107ano lu\u010denje insulina.<\/p>\n<p>* Proteini i ugljeni hidrati se ne kombinuju u jednom obroku, bilo da je ru\u010dak ili ve\u010dera u pitanju. Vreme kada je kombinacija jedino mogu\u0107a, \u010dak i po\u017eeljna, jeste jutro. Tada je aktivnost enzima veoma zna\u010dajna i jedino ujutro ne postoji kompeticija tih enzima u varenju.<\/p>\n<p>* Zabranjene su sve vrste grickalica izme\u0111u obroka.<\/p>\n<p>* Slatki\u0161i se ne smeju jesti uve\u010de<\/p>\n<p>* Hleb, testenine i skrobna povr\u0107a (krompir) jedu se najkasnije do 15 \u010dasova.<\/p>\n<p>* Slatko mleko nije hrana koja se lako vari i hrononutricija ga u potpunosti zabranjuje. Kiselo mleko i sir su dozvoljeni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema ovom re\u017eimu ishrane, koji topi suvi\u0161ne kilograme, mogu se jsti sve namirnice u neograni\u010denim koli\u010dinama, ali u odre\u0111eno vreme i prema odre\u0111enom rasporedu. Hrononutricija &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1860,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10,6],"tags":[74],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/470"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=470"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/470\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1860"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}