{"id":5784,"date":"2016-12-11T03:16:27","date_gmt":"2016-12-11T03:16:27","guid":{"rendered":"http:\/\/centralmedia.rs\/?p=5784"},"modified":"2017-01-16T12:26:41","modified_gmt":"2017-01-16T12:26:41","slug":"mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/","title":{"rendered":"MOJSINJSKA SVETA GORA I KLISURA JU\u017dNE MORAVE"},"content":{"rendered":"<p>\u0106I\u0106EVAC-Tokom srednjovekovne srpske dr\u017eave na Mojsinjskim planinama \u201eni\u0161ta drugo nisi mogao \u010duti, do brujanja zvona i pojanja svetih kalu\u0111era, iz brojnih crkava i manastira&#8221;, podse\u0107a u svojim istorijskim delima Radomir Stani\u0107. Danas su prisutni samo ostaci ve\u0107ine crkava i manastira, a oni sa\u010duvani, skriveni su u dubinama \u0161umovitih dolina potoka koji plahovito, kaskadama teku ka Ju\u017enoj Moravi.<\/p>\n<div id='gallery-1' class='gallery galleryid-5784 gallery-columns-3 gallery-size-thumbnail'><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/mojsinje\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/mojsinje--150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/mojsinje-1\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/mojsinje-1-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/mojsinje-2\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/mojsinje-2-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>\n\t\t<\/div>\n\n<p>-Mojsinjske planine, blago zatalasano pobr\u0111e u me\u0111ure\u010dju Zapadne i Ju\u017ene Morave, kao masiv, me\u0111u najstarijim u Srbiji, tipi\u010dno su ruralno podru\u010dje sa mozaikom fragmentisanih stani\u0161ta, od oaza o\u010duvane prirode, do \u0161umaraka hrasta izdana\u010dkog karaktera i velikih povr\u0161ina pod vo\u0107njacima, vinogradima i njivama. U takvom ambijentu krije se veliki broj objekata kulturne ba\u0161tine, od arheolo\u0161kih lokaliteta sa praistorijskim nalazi\u0161tima -Ukosa, Ornice, Jazbine, Seli\u0161te, Kru\u0161kar, Gologlava, anti\u010dkim lokalitetima koji se dele u dve grupe i razlikuju se utvr\u0111enja na uzvi\u0161enim mestima -Grad Stala\u0107, Ukosa, Gradac i naselja u re\u010dnim dolinama -Duge njive, Kru\u0161kar, Braljina, dok najve\u0107u vrednost Mosinjske planine imaju za prou\u010davanje srednjovekovne Srbije. Utvr\u0111enja-gradovi kao \u0161to su Gradina -Jerinin grad na ulasku u Stala\u0107ku klisuru -atar sela Trubarevo i Grad Stala\u0107 na izlasku iz klisure kao jedno od najve\u0107ih i strate\u0161ki veoma va\u017enih utvr\u0111enih gradova Srbije u 14. i 15. veku, dok je sakralnih objekata bilo bar 40, a pominje se u literaturi i broj od 70 objekata, od koji danas postoji 28, a nekad je to \u201ebila druga Sv. Gora, u kojoj ni\u0161ta drugo nisi mogao \u010duti, do brujanja zvona i pojanja svetih kalu\u0111era\u201c, stoji u zapisima i knjigama istori\u010dara Stani\u0107a .<\/p>\n<div id='gallery-2' class='gallery galleryid-5784 gallery-columns-3 gallery-size-thumbnail'><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/crkveni-namestaj\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/crkveni-namestaj-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon portrait'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/crkva-2\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/crkva-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/olatrski-prostor\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/olatrski-prostor-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>\n\t\t<\/div>\n\n<p>Ukupna povr\u0161ina Predela izuzetnih odlika &#8220;Mojsinjske planine i Stala\u0107ka klisura Ju\u017ene Morave&#8221; za navedeno podru\u010dje iznosi 3.984,79 ha, od \u010dega je u re\u017eimu II stepena za\u0161tite 1.223,40 ha.<\/p>\n<p>Specifi\u010dna geolo\u0161ka gra\u0111a kristalastog masiva Mojsinjskih planina sa biotitskim, biotit-muskovitskim i muskovitskim gnajsevima, granitima i pegmatitima, predstavlja prostor Srpskog kristalastog jezgra u rodopsko-moravskom metamorfnom pojasu formiran u okviru kaledonsko-hercinskog ciklusa i kao takav jedan je od najstarijih terena u Srbiji. Pri tome je Ju\u017ena Morava usekla domnu epigeniju koja u predeonom izgledu \u010dini neraskidivo jedinstvo sa Mojsinjskim planinama. Tokom pleistocena su \u010deste smene hladnijih i toplijih perioda uslovili ogoljavanje podloge, stepski karakter predela uz dominaciju intenzivnih vetrova koji su akumulirali velike koli\u010dine lesnih sedimenata po dnu klisure, kroz koje se Ju\u017ena Morava probijala i odnosila ih, tako da su danas u reljefu zaostale samo male oaze lesnih sedimenata.<\/p>\n<p>Prema ihtiofaunisti\u010dkim karakteristikama ovaj deo Ju\u017ene Morave bi trebalo da odgovara podru\u010dju re\u010dne mrene. Me\u0111utim, re\u010dna mrena je subdominantna vrsta, dok je dominantna vrsta naj\u010de\u0161\u0107e skobalj i\/ili klen.<\/p>\n<p>-Specifi\u010dan geografski polo\u017eaj i konfiguracija terena uslovili su prisustvo \u010doveka od najranije istorije prvobitnih zajednica. Postoje brojni arheolo\u0161ki lokaliteti sa praistorijskim nalazi\u0161tima -Ukosa, Ornice, Jazbine, Seli\u0161te, Kru\u0161kar, Gologlava, a anti\u010dki lokaliteti se dele u dve grupe i razlikuju se utvr\u0111enja na uzvi\u0161enim mestima &#8211; Grad Stala\u0107, Ukosa, Gradac i naselja u re\u010dnim dolinama -Duge njive, Kru\u0161kar, Braljina, dok najve\u0107u vrednost Mosinjske planine imaju za prou\u010davanje srednjevekovne Srbije. Utvr\u0111enja-gradovi kao \u0161to su Gradina -Jerinin grad na ulasku u Stala\u0107ku klisuru -atar sela Trubarevo i Grad Stala\u0107 na izlasku iz klisure kao jedno od najve\u0107ih i strate\u0161ki veoma va\u017enih utvr\u0111enih gradova Srbije u 14. i 15. Veku, navodi se u istorijskim \u00a0spisima i knjigama Stani\u0107a .<\/p>\n<p>\u201eMojsinjske planine i klisura Ju\u017ene Morave\u201c predstavljaju koliko reprezentativan, toliko i specifi\u010dan predeo u Srbiji, tipi\u010dan za centralnu Srbiju i Pomoravlje, ali specifi\u010dan po burnoj istoriji koja je za sobom ostavila brojne tragove, od praistorije, anti\u010dkog perioda, srpske srednjevekovne dr\u017eave i velikog broja crkava i manastira zbog kojih se \u010ditav prostor ozna\u010dava &#8221;svetim mestom&#8221; i Malom Srpskom Svetom Gorom, te ispunjavaju sve uslove za stavljanje pod za\u0161titu.<\/p>\n<div id='gallery-3' class='gallery galleryid-5784 gallery-columns-2 gallery-size-thumbnail'><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/sveti-marko-u-jakovcu-1\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/sveti-marko-u-jakovcu-1-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><figure class='gallery-item'>\n\t\t\t<div class='gallery-icon landscape'>\n\t\t\t\t<a href='https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/2016\/12\/11\/mojsinjska-sveta-gora-klisura-juzne-morave\/sveti-marko-u-jakovcu-2\/'><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/sveti-marko-u-jakovcu-2-150x150.jpg\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail\" alt=\"\" \/><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>\n\t\t<\/div>\n\n<p>Crkva Svetog Marka u Jakovcu postavljena je visoko u Mojsinju na jednoj pitomoj zaravni, crkva, o\u010duvana u ru\u0161evinama, miruje u dubokim senkama stoletnih hrastova i brestova. Po dimenzijama je svakako najve\u0107a gra\u0111evina u ovoj grupi crkava. Osnova hrama upro\u0161\u0107enog trikonhalnog re\u0161enja, ne naro\u010dito plemenitih proporcija, ukazuje na primer bogomolje koja je po mnogo \u010demu tipi\u010dna za graditeljska svojstva u ovoj oblasti. Apside nisu iste veli\u010dine. Isto\u010dna je \u0161iroka i dosta plitka, za razliku od bo\u010dnih koje su znatno manje i dublje.<\/p>\n<p>Crkva ima jednovremenu zidanu pripratu koja je skromnih dimenzija. I priprata i naos bili su,po svoj prilici,zasvedeni poluobli\u010dastim svodom \u010diji je po\u010detak vrlo dobro o\u010duvan na severnom i ju\u017enom zidu. Te\u0161ko se mo\u017ee prihvatiti mi\u0161ljenje odre\u0111enih stru\u010dnjaka da je gra\u0111evina na centralnom delu bila nadvi\u0161ena kru\u017enim kubetom je za to ne postoje odgovaraju\u0107i elementi. Apside su zasvedene polukalotama neobi\u010dno solidno gra\u0111enim tesanom sigom.Lu\u010dni zavr\u0161eci, obodi polukalota apsida izvedene su opekom. Zidovi crkve zidani su lomljenim i pritesanim kamenom razli\u010ditog porekla. U njihovoj strukturi zapa\u017eaju se veoma veliki blokovi, naro\u010dito na ju\u017enom zidu. Prilikom gradnje hrama upotrebljavana je opeka koja je slu\u017eila za izravnavanje horizontalnih redova od kamena i oblikovanje delova ni\u0161a i prozora. Svod je zidan od lepo oblikovanih blokova sige. Na mestu \u0111akonikona i proskomidije nalazi se po jedna vrlo lepo oblikovana i polukru\u017eno zasvedena ni\u0161a. U unutra\u0161njost crkve koja je osvetljena kroz tri prozora na konhama, ulazi se kroz vrata na zapadnom zidu narteksa i na istom zidu naosa. Pod hrama bio je poplo\u010dan kvadratnom opekom.Spoljne zidne povr\u0161ine bile su omalterisane,\u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti na osnovu ostataka kre\u010dnog maltera.<\/p>\n<p>Sve unutra\u0161nje povr\u0161ine zidova i svodova bili su ukra\u0161ene fresko dekoracijom. Do danas su o\u010duvani samo fragmenti fresaka, od kojih su oni ve\u0107ih dimenzija i bolje o\u010duvanosti zapa\u017eaju u ugaonim prostorima zidova i u ni\u0161ama. Minimalne fresko povr\u0161ine ne dopu\u0161taju mogu\u0107nost sigurnije analize u cilju odre\u0111ivanja stilske i hronolo\u0161ke pripadnosti. Me\u0111utim,neke upadljive karakteristike ovog \u017eivopisa kao \u0161to je lak i siguran crte\u017e,svetao kolorit sa dominantnim zelenim i oker tonovima i izrazita tehni\u010dka solidnost pri slikanju, nagove\u0161tavaju element koji su veoma srodni sa nekim obele\u017ejima stilskog shvatanja slikarske umetnosti Moravske Srbije.<\/p>\n<p>Razglednica iz \u0106i\u0107evca\u2013 Ovaj projekat se realizuje uz pomo\u0107 sredstava iz bud\u017eeta Op\u0161tine \u0106i\u0107evac<br \/>\n<a href=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/baner-za-projekte-final-jpg.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-5631 aligncenter\" src=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/baner-za-projekte-final-jpg.jpg\" alt=\"\" width=\"500\" height=\"150\" srcset=\"https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/baner-za-projekte-final-jpg.jpg 500w, https:\/\/centralmedia.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/baner-za-projekte-final-jpg-300x90.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0106I\u0106EVAC-Tokom srednjovekovne srpske dr\u017eave na Mojsinjskim planinama \u201eni\u0161ta drugo nisi mogao \u010duti, do brujanja zvona i pojanja svetih kalu\u0111era, iz brojnih crkava i manastira&#8221;, podse\u0107a &hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5785,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1521,1524,23,887,31],"tags":[667,1500,1499],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5784"}],"collection":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5784"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5784\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5784"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5784"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/centralmedia.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}