Proslavljeni glumac, režiser i producent Mel Gibson došao je uoči Vidovdana u Svetu srpsku carsku lavru Hilandar. Praznik je proveo sa hilandarskim bratstvom. Bio je na prazničnoj trpezi i učestvovao u svenoćnom bdeniju.

Hilandar je posetio radi molitve i duhovnog nadahnuća uoči snimanja filma „Vaskrsenje“, koje će otpočeti u septembru. Provešće nekoliko dana na Svetoj Gori. Njegovo filmsko ostvarenje „Stradanje Hristovo“, u kom su prikazani događaji iz života Isusa Hrista koji su prethodili raspeću, imalo je velikog odjeka na čitav hrišćanski svet, a i van njega. Film „Vaskrsenje“ će pratiti događaje koji su nastupili nakon što je Sin Božiji ustao iz mrtvih. Mel Gibson je tokom godina dosta javno govorio o svojoj religioznosti i hrišćanstvu. Izražavao je duboko uverenje u verodostojnost biblijskih događaja, što ga je i motivisalo da ih ekranizuje.



U Svetom manastiru Hilandaru je svečano i molitveno proslavljen praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i svih Svetih kosovskih mučenika – Vidovdan. Svenoćnim bdenijem i Svetom Liturgijom je načalstvovao Visokoprepodobni arhimandrit Metodije, iguman manastira Hilandara. Pri kraju Liturgije je osvećeno koljivo, a u nastavku bogosluženja je usledila praznična trpeza. I ove godine, kao i prethodnih dvanaest, Vidovdan u Hilandaru je pored toržestva i posebne duhovnosti koja prati svetogorska svenoćna bogosluženja, imao i dodatnu emotivnu i svečanu atmosferu, zahvaljujući članovima društva „Čuvari Hristovog groba“ iz Batajnice. Reč je o tradiciji koja se negovala u mestu Vrlika, 30 kilometara južno od Knina. Čuvanje Hristovog groba je drevni običaj koji je u hrišćanskom svetu zabeležen samo u Jerusalimu i u Vrlici, malom mestu u Severnoj Dalmaciji između planina Dinare i Svilaje. Tačni podaci o samim počecima običaja nisu zabeleženi u istorijskim izvorima, ali prema usmenim predanjima običaj postoji najmanje 400 godina. Nesumnjivo duga tradicija je utkana u taj pravoslavni običaj, koji je najverovatnije i donet u Vrliku iz samog Jerusalima. Čuvari stupaju u crkvu odeveni u narodnu nošnju pomenutog kraja i predvođeni harambašom, gde dvojica čuvara zauzimaju mesto severno i južno od Hristovog groba. Smene straže su česte, čuvari defiluju kroz crkvu nenametljivo, u čvrstoj pobožnosti, zauzimaju svoja mesta i netremice gledaju u Svetu Plaštanicu. Njihovo kretanje nije vezano za kretanje sveštenika. Ovaj običaj je proistekao iz srdačne narodne pobožnosti i ne remeti sklad crkvene molitve, nego ulepšava Liturgiju elementima ratničkog dostojanstva. Večeras, neposredno pre početka večernje službe, u Hilandaru će biti služen pomen svim kosovskim junacima od 1389. do danas.
Foto: monah Milutin Hilandarac