Komunistički zločinci posle oslobođenja Srbije u oktobru 1944. godine likvidirali 60.000 ljudi

Godišnji pomen žrtvama komunističkog režima u Beogradu i čitavoj Srbiji održan je kod Spomen-parka Kraljeva česma u Lisičjem potoku, jednoj od 212 lokacija na kojima je širom zemlje, iz političkih razloga, uglavnom bez suđenja, ubijeno 60.000 ljudi.

Istoričar, koji je i predstavnik Udruženja “U ime naroda – za slobodnu Srbiju” Srđan Cvetković rekao je da je da je sve u vezi sa žrtvama komunizma u Srbiji dokumentovano.

“Priča o nevinim žrtvama komunističkog režima više nije ‘rekla kazala’ već organizovan zločin o kojem se dugo ćutalo jer je Josip Broz Tito dugo bio miljenik u vreme Hladnog rata”, rekao je on.

“Ljudi su dovođeni u kolonama, bez odeće i streljani bez suđenja, administrativnom odlukom OZNE, nakon nekoliko dana provedenih u zatvoru”, rekao je Cvetković.

Naveo je da su prvi put ove godine dobili priliku da projekat i istraživanje o žrtavama predstave u SAD – u veoma važnoj instituciji Fondaciji za sećanje na žrtve komunizma.Dodao je da postoji mogućnost da se osnuje i odeljenje gde bi se američkim studentima i javnosti govorilo tačno ono što se dešavalo u Srbiji.

Cvetković je ocenio da je pomen značajan za kulturu sećanja, za podele koje na neki način i danas traju, kako nam se slične stvari ne bi ponovile.

Kaže da su svi ti ljudi ubijani, jer su ih označili kao neprijatelje današnjice – dobijali su etikete da su klasni, politički, narodni neprijatelji zbog kojih se nikad više nisu vratili svojim kućama.

“Među ubijenima bili su mnogi ljudi važni za srpsku kulturu, privredu i društvo. Streljani su glumci Aca Cvetković, Jovan Tanić, dekan tehničkog fakulteta, jedan od najboljih slikara u međuratnom vremenu Branko Popović, kao i Ilija Pržić i mnogi drugi. Tri hiljade trgovaca, zanatlija, industrijalaca, na hiljade ljudi koji su bili srednji obrazovaniji sloj, stradali su iz političkih i klasnih razloga, što ih je neko označio prstom”, rekao je Cvetković.