Napadom na Knin, u zoru 4. avgusta 1995. godine, počeli su sistematski zločini nad srpskim civilima i uništavanje njihove imovine. Svega 48 sati od početka akcije “Oluja”, područje nekadašnje Republike Srpske Krajine bilo je etnički čisto.Više od 220.000 ljudi, sa najosnovnijim stvarima, prevoznim sredstvima koja su imali, krenuli su da se iseljavaju, a na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo.
U Krajini su ostali samo civili, koji su bili izloženi teroru i posle formalnog završetka operacije 7. avgusta, skovanoj pod patronatom Franje Tuđmana.
U nastavku akcije u BiH, operacijom “Maestral”, hrvatske i muslimanske snage ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika iz Bosne i Hercegovine.
Srbi koji su odlučili da se vrate na svoja
ognjišta uglavnom danas žive bez adekvatne infrastrukture.
U akciji “Oluja”, prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, poginulo je ili nestalo oko 2.000 Srba.U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao “Dan pobede i domovinske zahvalnosti”, dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust Dan sećanja na stradale i prognane Srbe.
Aprila 2011. godine, generali Ante Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice.
U presudi Gotovini, Haški tribunal je utvrdio da je operacija “Oluja” u leto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat s predsednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice.
U novembru 2012, Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su oni pušteni iz pritvora.
Prema konačnoj presudi, operacija “Oluja” nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju proterivanja Srba iz Kninske Krajine.