Povodom obeležavanja 85 godina od ustaškog zločina nad Srbima, na praznik Svetih prebilovačkih i donjehercegovačkih mučenika, služena je sveta arhijerejska liturgija u Hramu Hristovog Vaskrsenja.Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom istakao je da su prebilovački mučenici zalog spasenja srpskog naroda i da su iz jama u koje su zatrpani zasijali kao nova svjetlost vaskrslog života.”Mučeništvo nije slučajno, ono je i na Božiji blagoslov za, kako je rekao, blaženopočivši srpski patrijarh Pavle, one koji nikakvog grijeha ne počiniše, a postradaše”, istakao je mitropolit Hrizostom u Prebilovcima, obraćajući se okupljenima posle Svete liturgije u Hramu Hristovog Vaskrsenja služene na dan kada se proslavljaju Sveti prebilovački i donjohercegovački mučenici.
Masakr srpskog stanovništva u Prebilovcima ustaše su počinile od 6. do 11. avgusta 1941. godine.
Većinu žrtava, žena, dece i starih, ustaše su žive bacile u jamu Golubinka u Šurmancima.
Po imenu i prezimenu, mučenički je stradalo 630 Prebilovčana, dok je prema nezvaničnim podacima, u jami Golubinki, život skončalo više od 830 stanovnika Prebilovaca i drugih mesta. Istoričar Miloš Ković izjavio je Srni da Prebilovci simbolizuju genocid koji je srpski narod pretrpio na teritoriji NDH u Drugom svjetskom ratu, poručivši da Srbi moraju osvijestiti tu istoriju i ugraditi je u temelje nacionalnog identiteta. – To je bio obračun sa civilima, i to na najteži mogući način. Po toj surovosti i bestijalnosti podsjeća na strašan genocid koji je počinjen nad Srbima u selima oko Banjaluke – Drakuliću, Šargovcu i Motikama. To su, prije svega, bila stratišta djece – rekao je Ković povodom 85 godina od ustaškog zločina nad srpskim civilima u Prebilovcima.
On je rekao i da je u identitet srpskog naroda potrebno ugraditi i Prebilovce i genocid koji je počinjen nad Srbima.
– Da osvijestimo da smo, prije svega, logoraški narod i u Prvom i u Drugom svetskom ratu, da izbjegnemo besmislene podjele koje se među nas unose spolja.
Foto RTRS