Danas je Veliki Petak. Za pravoslavne vernike, ovo je najtužniji dan, jer se njime obeležava stradanje Isusa Hrista, njegovo raspeće na Časni Krst i njegova smrt za spasenje sveta. Hrišćanski svet se priseća šta je Hristos prorekao na Tajnoj večeri, apostola Petra i izdajnika Jude i događaja koji su neposredno prethodili raspeću. Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda:„Raspni ga!.Zatim, nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima rečima: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade“.

Na ovaj dan se ne služi liturgija već carski časovi sa čitanjem delova Jevanđelja o događajima u dane Stradanja. Takođe se i ne peva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vreme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

Na Veliki Petak se posti, jede se samo suvi hleb i pije voda. Običaj je da se farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.

Veliki Petak je poslednji i najznačajniji u nedelji Stradanja za sav hrišćanski svet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskrsenja