Prvi predlozi za kompromis u ime susedne države bivše jugoslovenske republike Makedonije već se nalazi na stolu, a dolazak Nikosa Kotziasa, ministra spoljnih poslova Grčke očekuje se u susednu zemlju krajem avgusta. Atina, kako otkriva prof. Hristos Aleksopulos, član Nacionalnog saveta grčke nacionalne manjine u Srbiji (bivši predsednik) i sadašnji član Nacionalnog saveta, ponudiće ime Vardarska Makedonija, s obzirom da geografska definicija isključuje zahteve susedne zemlje. Kao alternativa predlog imena republika Skoplje vlada bivše jugoslovenske republike Makedonije odbila je u prethodnom periodu.

O konkretnom imenu nije razgovarano sa obe strane na nedavnom susretu Nikosa Kotziasa i Nikole Dimitrova, medjutim, rukovodstvo Skoplja i specijalni posrednik UN Metju Nimic planira da nakon stabilizacije vlade Zorana Zaeva putuje u obe zemlje.

Iz izvora bliskih vlade Grčke procenjuju da će pitanje imena bivše jugoslovenske republike Makedonije biti tema za razgovor posle nemačkih izbora, tako da ovaj problem ne može biti rešen, naglašava Aleksopulos, samo sa SAD zato što Berlin ima važnu ulogu u regionu, dok Vašington i Donald Tramp povuku snage sa Bliskog istoka i drugih arapskih zemalja. Ključno pitanje za Vašington i Berlin ističe Aleksopulos je da se stabilizuje vlada Zorana Zaeva, koji mnogi u Skoplju a posebno Nikola Gruevski i njegovi saradnici smatraju prolaznom.

U tom pravcu koliko EU toliko i SAD zalažu se za članstvo BJRM u NATO čak i bez rešenja o privremenom imenu koje do danas ima u UN. Ministar inostranih poslova Grčke naglasio je da pre susreta u Atini sa Dimitrovim i razgovor o ukidanju veta sa ulazak u NATO njegove zemlje, treba da se nadje konačno rešenje imena.

Grčka razume da nova vlada BJRM nije stabilna i da neće dozvoliti pridruženje susedne zemlje NATO bez rešelja za ime krajem avgusta, po informaciji Aleksopulosa, grčki ministar inostranih poslova Nikos Kotzias posetiće Skoplje, kako bi održao dobru atmosferu koja se stvara izmedju dve vlade. Epicentar, kao tema za unapredjenje i izgradnju poverenja, što će biti i saglasnost i razumevanje druge strane, procenjuje Aleksopulos, od suštinske važnosti je i poseta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltemberga Skoplju tokom leta, jer BJRM je jedina zemlja zapadnog Balkana koja treba da stupi u Severnoatlanski savez, u koji Srbija ne želi a u Bosni i Hercegovini i Kosovu nema razgovora.

Grčki predsednik Prokopis Pavlopulos u susretu sa makedonskim ministrom inostranih poslova, početkom juna imao je tvrdi stav koji nije prošao bez pažnje. ,,Ne razumem vaš stav, da li ste imali neku korist do sada, Grčka će biti uz vas i pomoćiće vaš ulazak u NATO i EU, ako postoji definitivno rešenje spora oko imena. Učite stav od starog komuniste Kire Gligorova i nećete izgubiti,, rekao je nedavno Dimitrov na sastanku u predsedničkoj palati.

Situacija na Balkanu makar i privremeno biće stabilizovana posle izbora u Albaniji i ubedljive pobede Edi Rame, koji  je osvojio apsolutnu većinu u parlamentu i njegove socijalističke partije. Situacija u Albaniji pozitivno će uticati i na Skoplje i čitav region zapadnog Balkana. Hristos Aleksopulos objašnjava da spor sa BJRM o imenu, koji traje skoro 30 godina Grčka ne treba da dozvoli da izgubi poštovanje i ugled.

Vlada Karamanlisa 2007/08 pokušala je da nametne rešenje Skoplju u pogledu njihovog napora i pokušaja da udju u NATO. Želja Skoplja je prvo najjači pritisak koji ima Atina a drugi je dvostruka strategija. Prvo napravljen je jedan korak – koncenzus prihvatanje imena sa geografskom klasifikacijom za sve namene, a drugo zapretio je vetom ako ne bude prihvaćen kompromis. Na žalost tadašnji premijer Nikola Gruevski odlučio je da igra na nacionalističku kartu do kraja.

Grčka stavila veto a u Bukureštu je doneto drugo najbolje diplomatsko rešenje, da će bivša BJRM dobiti poziv u NATO tek nakon rešavanja pitanja imena. Novi premijer Zoran Zaev zna da neće pobediti na nacionalističku kartu jer želi u NATO i EU, time se otvara put za nove pokušaje po modelu iz 2007/08. Da li će biti uspeha ili ne, zaključuje Aleksopulos u velikoj meri zavisi od snage vlade unutar države.